Za Glas Srpske sam komentarisao odnos evra i dolara.
Kurs dolara nije se značajnije promijenio u odnosu na momenat nastavka evra. U januaru 1999. je jedan evro koštao oko dolar i pet centi. Nakon toga je dolar jačao. U novembru 2000. dolar se mogao kupiti za tek 0,85 evra. Međutim, ubrzo je nastupila era oporavka evra koja je do 2008. godine. Nakon izbijanja krize 2008. dolar je ponovo u jačao ali uz velike oscilacije. Osvrnuo sam se na istoriju evra jer je istorija pokazala da se ipak prepoznaju određeni obrasci i pravilnosti.
Prvo, u „dobrim” vremenima evro jača a a dolar pada. U „lošim“ je obrnuto. Razlog je činjenica da investitori ali i šira javnost, kada su u strahu, dolar doživljavaju kao sigurnu luku. Drugo, SAD lakše prevazilaze „loša“ vremena. U zadnjih dvadesetak godina se pokazalo da je Amerika agilnija od usporene Evropa i da brže donosi odluke. Konkretno, Amerika hrabro i brzo ulazi u ciklus rasta kamatnih stopa, što pogoduje dolaru. Moj utisak je da će dolar ostati jači od skoro svih valuta tokom ovog kvartala. FED je mnogo agresivnije počeo da podiže kamatnu stopu. Evropska centrlana banka je, stekao sam utisak, više pod pritiskom, nego zato što je to stvarno htjela, podigla referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena. Vjerujem da je dolar postao, ako nije još od ranije, utočište svih investitora u krizi. Treće, kada pogledamo desetogodišnje obveznice zemalja EU i SAD zapažamo da su kamatne stope trenuno veće u SAD-a. Racionalni investitori uvijek ulažu ondje gdje je prinos na obveznice sliičnog rejtinga veći. Veća ulaganja jačaju dolar.
Dalje produbljivanje konflikata može samo dodatno uznemiriti EU što će se odraziti na smanjenu proizvodnju i seljenje kapitala u SAD. Strani kapital ne poznaje granice ali je plašljiv. Ovo što nama već djeluje kao folklor udaljava naš region od liste zemalja koje karakteriše dobar poslovni ambijent i mogućnost za uvećanje kapitala. Sve procjene ukazuju na to da će, ako Rusija dugoročno zavrne gas, Evropa nastaviti put prema recesiji što će imati veoma neugodan multiplikativni efekat. Takav scenario odgovara SAD-a jer će Evropa biti prinuđena da kupi kupovati gas po znatno višoj cijeni od one iz prošle zime. S druge strane, jačanje dolara pozitivno djeluje na izvoz iz Evrope. Naime, jak dolar poskupljuje izvoz iz SAD-a pa je ista roba jeftinija iz Evrope. Osim toga, dodatne probleme za one koji će kupovati dolare ili kupovati u dolarima predstavlja i činjenica da nije sve 12 posto skuplje - koliko je promjena kursa u odnosu na evro, nego i do 20 posto jer se jakom dolaru dodaje i visoka američka inflacija.
Najveći dobitnici promjene vrijednosti evra su zemlje koje proizvode i izvode naftu i gas. One bilježe iznadprosječne zarade, što je posljedica povećanja rasta tržišne vrijednosti i jačanja dolara. Osim njih, na dobitku su izvoznici na američko tržište. Naime, oni naplaćuju posao i robu u dolarima, a sopstvene troškove plaćaju u drugoj valuti. Na dobitku su i radnici koji platu primaju u dolarima. Među njima ima i onih sa našeg podneblja: radnici na naftnim platformama, stručnjaci iz oblasti IT sektora i drugi.
Kod nas se često spominju cijene goriva od prije tri godine. Tu se zaboravlja uzeti u obzir odnos evra i dolaza. Sve i da se cijena goriva vrati na tadašnji nivo, zbog cijene goriva ona će biti skuplja. Zbog visokih cijena đubriva, očekuje se da će hrana ove jeseni biti još skuplja. Osim toga, problem imaju firme koje nabavljaju robu iz SAD-a, jer će plaćati veću cijenu.
Problem će imati i sve zemlje čiji je vanjski dug (ili barem njegov dio) izražen u dolarima. Velike zemlje uspjevaju da hedžiraju taj dio duga i tako se zaštite od priomjene kursa. Srećom, naša zemlja nema veliki iznos duga u dolarima. Manje od pet odsto kredita BiH indeksirano je u američkom dolaru. U Republici Srpskoj to je manje od 1,2%.
Нема коментара:
Постави коментар