Poskupljenja kao posljedica akciza

U Večernjim novostima sam bio sagovornik sa mojom dragom drugaricom Jelenom Trivić, predsjednikom Ekonomskog saveta PDP Jelenom Trivić na temu očekivanih poskupljenja. Pričali smo o usvajanju seta zakona o akcizama, kojim se za 0,15 feninga povećavaju akcize na biogoriva i biotečnosti, kao i putarine u BiH, što je bio jedan od ključnih uslova za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom i deblokadu skoro milion evra kredita Evropske banke za obnovu i razvoj namenjenih BiH. Očekivano, naglasili smo da Republici Srpskoj slijedi rast svih cijena - prvo prevoza, hrane, a onda i drugih robe i usluga.

pojašnjava da će poskupljenje goriva za nekoliko feninga po litru, u maloprodaji značiti tih nekoliko feninga plus PDV. Naglasio sam da s obzirom na činjenicu da vrijednost goriva u poslovanju transportnih preduzeća ima značajnu ulogu, porast cijene goriva dovodi do promjena uslova u poslovanju za transportna preduzeća. Samim tim, ove promjene se odražavaju i na građane. Kad poskupi gorivo, dolazi do skoka cijena raznih usluga, a posebno artikala čija proizvodnja ali i transport zavise od upotrebe goriva. Prema tome, treba očekivati poskupljenje hrane, a onda i drugih vrsta robe i usluga. S tim u vezi, male ekonomije kao što je ekonomija Republike Srpske mogu potresti i "eksterni šokovi". Pojava eksternih šokova, u vidu rasta cijena nafte i derivata na svjetskom tržištu izvan sadašnjih očekivanja, dodatno će potresti tržište derivata u zemlji. Prema tome, negativno će se odraziti i na izvršenje projekcija prihoda od akciza na derivate i putarine iz cijene naftnih derivata. Nezahvalno je praviti procene i govoriti o iznosu poskupljenja, ali je poskupljenje, u slučajevima povećanja cij goriva – neminovno.

Proljeće je 13. u decembru a ja o kriptovalutama i akcizama

Juče sam bio sagovornik Aidi Đugum iz Slobodne Evrope. Njeno istraživački pitanje bilo je "da li vrijeme radi za bitkoin?" U komentaru sam naglasio kriptovalute prolaze isti put poput plastičnog novca, tj. kartica i nemaju podršku, a ni povjerenje svjetskih autoriteta, jer postoji mogućnost ilegalne trgovine.  Ta anonimnost omogućava da se rade transakcije koje inače nisu legalne i one mogu da pobude finansiranje nezakonitih aktivnosti kao što su pranje novca ili finansiranje terorizma.  Plaćanje, odnosno tok novca nije moguće tako lako upratiti, za razliku od kretanja novca u bankarskom sistemu. Zato je ta anonimnost nedostatak ili mana kriptovaluta.

Naglasio sam česte slučajeve krađe i gubljenja lozinki. Korisnici se često obraćaju raznoraznim, i pouzdanim i nepouzdanim serverima, odnosno čuvarima, koji za neku određenu minimalnu naknadu čuvaju njihov novac i kriptovalute. Baš zato što korisnici lakovjerno misle da će neko da čuva njihove kriptovalute, onda tako čujete da je propao neki server ili da je nestao vlasnik, ili da je promijenjena šifra, da se zatvaraju te kriptovalute, pa i čitave berze, baš kao posljedica povjerenja korisnika. U nekim zemljama, poput Japana ili Australije, bitkoin je već usvojen kao regularan i legan način trgovanja. No zbog nemogućnosti kontrole, bitcoin će vjerovatno još neko vrijeme ostati u domenu internet zajednice. Na kraju, nešto što svi zamenarruju fokusirajući se na investicioni potencijal kriptivaluta. Ovo još uvijek predstavlja nepouzdan način plačanja, ali ima budućnost, jer sistem neće propasti. Naime, malo ko se zanima za uticaj spoja finansija i tehnologija na finansijska tržišta. Šira upotreba kriptovaluta u međunarodnom poslovanju imaće veliki uticaj na budućnost finansijskih tržišta. Ako se obezbjedi sigurnost sticanja, čuvanja i plaćanja kriptovalutama ovo je neminovnost. Blokčejn tehnologija, iako pozadinska tehnologija, koja ne bi došla do izražaja da bitkoin nije stekao popularnost, ima svijetlu perpspektivu. Mogućnosti koje ona nudi imaju gotovo neograničenu primjenu u međunarodnom poslovanju. S tim u vezi, u sljedećih nekoliko godina sve više će i koristiti u međunarodnom plaćanju. Kompanije će između sebe podsticati učestalo korištenje kriptovaluta s ciljem da prilikom plaćanja zadrže veći dio dobiti za sebe, izbacivajući posrednika tj. banke. Čitav tekst pogledajte ovdje.

Prije mjesec dana bio sam sagovornik Željku Svitlici sa portal Mondo. Razgovarali smo o tome da gotovo da ne prođe dan, a da neko od domaćih ili stranih zvaničnika ne spomene kako je neophodno donijeti zakon o povećanju akciza na gorivo. U kratkom komentaru pokušao sam da budem kao sportski komentator - da ukažem na nešto što gledaoci ne vide i kažem im nešto što ne znaju. O insistiranju na povećanju akciza, prokomentarisao sam da, prema Statutu i pravilima MMF-a, tim koji je posjetio zemlju daje određene makroekonomske preporuke koje ne treba da budu konkretne niti da se upliću u zakonodavstvo u zemlji. U skladu sa tim, put za dostizanje željenih ciljeva prepušten je samoj zemlji. U praksi, misije MMF-a, usljed očiglednog debalansa u zemlji - činjenica da zemlja traži pomoć od MMF-a ukazuje na to da situacija u zemlji nije povoljna - često odstupaju od ovog pravila. U većini slučajeva ostavlja se ipak zemlji da se izjasni na koji način nastoji da dostigne postavljene makroekonomske ciljeve. Kao rezultat pregovora nastaju mjere za dostizanje tih ciljeva. Ove mjere se definitivno preciziraju u „pismu o namjerama“ koje potpisuju zvaničnici zemlje koja traži pomoć. S tim u vezi, povećanje akciza djeluje kao siguran izvor za obezbjeđivanje priliva novca. Na neki način se zemlje prisile da usvoje određene mjere i sprovedu ih. Ili će uradti to i to ili nema pomoći. Čitav tekst Svitlice pogledaje ovdje.

Postoji li racionalna računica po kojoj se neko vrijeme bude podstanar, a da se kasnije kupi nekretnina?

Izvor: screenshot iz Dnevnika 2 Radio Televizije Republike Srpske

Danas sam bio sagovornik novinaru Radio Televizije Republike Srpske, Đorđu Vujatoviću u jutarnjem programu a onda u Dnevniku. Tema razgovora se odnosila na dilemu da li postoji neka ekonomska kalkulacija da se neko vrijeme bude podstanar a da se kasnije kupi nekretnina. 

U prilog tvrdnji da postoji opravdana ekonomska računica ide činjenica da je na tržištu sve više nekretnina, a sve manji broj stanovnika, čak i u Banjaluci. Svaki dan čujemo da ima mnogo porođaja. To nije samo prirodni priraštaj Banjaluke, nego i iz okolnih opština. Već neko vrijeme znamo da se broj stanovnika smanjuje, što prirodnim putem, što iseljavanjem. Uprkos svim ovim pokazateljima, zgrade i dalje niču, kao pečurke poslije kiše, a cijene kvadrata i dalje rastu.

U razgovoru sam istakao da je normalno je da se vrijednost kredita smanjuje svake godine. Međutim, mi na kredit plaćamo i neku određenu kamatu, tako da na određeni iznos kredita, plačamo i troškove obrade kredita, troškove vođenja kredita i još neke druge stvari koje trebaju da dobijemo kredit. S druge strane, možemo određeni iznos novca da štedimo. Primjera radi, rata kredita može da bude 500 KM. Vi, s druge strane, možete da štedite 300 ili 200 KM, a da jedan dio vremena živimo kao podstanar. I onda svu tu razliku, koja bi bila do rate kredita, ostavljamo u banku po određenoj kamatnoj stopi. Time bi naša ušteđevina vremenom rasla i onda bismo došli u situaciju da prije otplate kredita bili kupimo određenu nekretninu jer stan koji bismo kupili, otplaćujetmo svake godine, a realno, on se amortizuje - on gubi vrijednost. Ako je naš kredit na 20 godina, možemo da 15 godina živimo kao podstanar i da onda kupimo isti taj stan, koji je već, u međuvremenu, izgubio vrijednost.

Svi izražavamo vrijednost na osnovu samo neto iznosa koji smo posudili od banke.Međutim, treba da vratimo kamatu na određeni period, što će možda i da udvostruči taj iznos. Ljudi često izraze samo nominalnu kamatnu stopu po kojoj ste dobili kredit. Tu postoji i efektivna kamatna stopa, koja obuhvata sve druge troškove koje vi imamo tokom otplate kredita. Većina banaka traži procjenu vještaka prilikom kupovine nekretnine, a onda dodaje i troškove praćenja kredita. Na kredit od 20 godina, ako imate troškove monitoringa od 50 KM godišnje to vam ne izgleda puno. Međutim, to je 1.000 KM za čitav taj iznos perioda otplate. Recimo, na posuđen iznos od 100.000 naraka na 20 godina, tih 1.000 KM vam povećava kamatnu stopu za jedan odsto, a to niko ne vidi, tako da treba imati u vidu da je čitav iznos koji vi vratite, podijeljen sa cijenom kvadrata, iznos koji po kojem smo kupili stan po kvadratu.

Čitav prilog možete pogledati i pročitati na ovom linku.

Na kraju, evo primjera koji pokazuje da ima ekonomske racionalnosti u izboru da jedan dio života život živite kao podstanar a da razliku štedite.  Pretpostavimo da ste stan od 60 m² platili 108.000 KM tj. 1.800 KM/m². Neka sta za to uzeli kredit na 20 godina po kamatnoj stopi od 5,00%. Neka je vođenje kredita 50 KM godišnje a troškovi obrade 0,25% od iznosa kredita. Ne računajući efektivnu kamatnu stopu možete reći da je mjesečna rata oko 713 KM a da ćete vratiti ukupno 172.331 KM. Dakle, stan vas će vas koštati zapravo 2.872 KM/m2. S druge strane, recimo da isti stan možete izjamiti za 450 KM mjesečno. Po pretpostavkom da napravite neki ugovor o nepromjenjivoj renti mogli biste u istom stanu za taj iznos da živite 32 godina. Drugim riječima, kada biste stan izjamljivali svaki mjesec bez prestanka po toj cijeni on bi se isplatio (bez održavanja) za 32 godine. Međutim, postoji još nešto. Obezvređenje. Neka je procjenjeni “rok trajanja zgrade” 60 godina. To bi značilo da vaš stan gubi oko 1,66% knjigovodstvene vrijednosti godišnje. U našem primjeru to je 1.800 KM godišnje ili 36.000 KM za 20 godina. Dakle, nakon uplate zadnje rate vrijednost stana po knjigama bi bila 72.000 KM. Doduše, samo po knjigama, od uslova na tržištu će zavisiti da li biste ga prodali po većoj ili manjoj cijeni. Zamislite sada da se odlučili da živite kao podstanar a da razliku do 713 KM tj. 263 KM štedite po prosječno 2% godišnje. Za 20 godina biste na računu imali 75.796,60 KM i mogli biste u gotovini da kupite stan o kojem pričamo.

"Od obveznica procvetala Dubica"

Bio sam sagovornik u (meni) izuzetno zanimljivom razgovoru. Članak objavljen u Večernjim novostima. Tekst prenosim sa originalnog linka.

Emitovane municipalne obveznice na Banjalučkoj berzi

Opština Kozarska Dubica emitovala je u oktobru obveznice u iznosu od 10,5 miliona maraka po kamatnoj stopi 5,70 odsto na Banjalučkoj berzi i tako postala prva opština u Republici Srpskoj koja je nakon pet godina emitovala i prodala obveznice. Pre Dubice, 17 oština u Srpskoj je od 2008. do 2012. godine emitovalo obveznice u vrednosti od 77,8 miliona maraka!

Radenko Reljić, načelnik Kozarske Dubice kaže za "Novosti" da su se odlučili na ovaj potez, jer je Kozarska Dubica jedna od najzaduženijih opština u Republici Srpskoj, ali i zbog toga što je mnogo povoljnije emitovati obveznice i doći do novca, jer je kamata 5,25 dok u bankama iznosi 7 ili 8 odsto.

- Opterećenja naše opštine su oko 26 miliona i traju do 2030. godine. Kako bismo se rešili određenih kredita koje opština ima kod banaka i smanjili mesečnu ratu koja sada iznosi 115.000 maraka, obraćali smo se bankama gde imamo kredite da ih prepakujemo, ali se nismo dogovorili. Tako smo pronašli rešenje u emitovanju obveznica. Dobili smo saglasnost Ministarstva finansija RS i uspeli, vrlo brzo obveznice su kupili PREF, IRB, Grave osiguranje i druge firme, ali i banke iz Srpske - kaže Reljić.

On dodaje da je opština dobijenim novcem zatvorila kredite, isplatila deo duga dobavljačima, a uložiće oko 300.000 maraka u sanaciju putne mreže i druge projekte.

IMIDž

KROZ emitovanje obveznica, kaže Miloš Grujić, popravlja se imidž opštine ili grada, jer se lokalna vlast dovodi u fokus javnosti i podleže većoj kontroli javnog mnjenja. Istovremeno, građanima se omogućava da kroz tržište kapitala ulažu u razvitak svoje lokalne zajednice.

- Obaveze su se nakupile u proteklih desetak godina i sada su stigle na naplatu. Uz dobijeni novac konačno možemo malo da prodišemo - poručio je Reljić.

Miloš Grujić, član Udruženja ekonomista RS SVOT, kaže za "Novosti" da prema tradicionalnom, teorijskom shvatanju, municipalne obveznice, kao i druge obveznice predstavljaju dužničke hartije od vrednosti, koje emitenta, tj. lokalne vlasti (opštinu i grad) obavezuju da kupcima obveznica isplati pozajmljeni iznos zajedno sa pripadajućom kamatom, u utvrđenom vremenskom periodu.

- Praksa je da se obveznice emituju na duži rok, često duži i od deset godina. One nose kamatu po fiksnoj ili promenjivoj kamatnoj stopi. Izdavanje obveznica je jedan od načina da lokalne vlasti na tržištu kapitala prikupe novac za izgradnju, sanaciju i modernizaciju ili proširenje puteva, mostova, bolnica, sportsko-rekreativnih centara, izgradnju i proširenje kapaciteta za proizvodnju i distribuciju toplotne energije ili škola, unapređenje vodosnabdevanja... Takav instrument banke nerado kupuju zbog dugog roka dospeća i male likvidnosti. S druge strane, osiguravajuća društva, pogotovo ona koja daju životno osiguranje, rado ulažu u ove instrumente - pojašnjava Grujić.

INVESTICIONI MENADžERI

GRUJIĆ kaže da je prepreka za ulaganje u obveznice strah uzrokovan nespremnošću i nedovoljnom edukacijom učesnika na tržištu, ali i drugi problemi u poslovanju investitora.

- Na primer, osiguravajuća društva su, po teoriji, uz društva za upravljanje investicionim fondovima i banke najznačajni institucionalni investitori. Međutim, osiguravajuća društva kod nas nemaju zaposlene investicione menadžere koji bi analizirali prednosti i nedostatke ulaganja u obveznice - ističe Grujić.

---

Dodao bih još da se municipalne obveznice smatraju manje rizičnim od drugih vrsta ulaganja, prvenstveno od tržišta korporativnih hartija od vrijednosti. Tokom poslednjih decenija u svijetu je primjetan rast interesovanja za municipalne obveznice sa tendencijom daljeg povećanja iz godine u godinu. Najčešći razlog zbog kojeg državni organi emituju hartije od vrijednosti je namjera za pokriće budžetskog deficita ili prikuplјanje sredstva za finansiranje odreženih projekata i potreba.

Kao i kod kreditnog zaduživanja i emitenti obveznica u prospektu mogu da ostave mogućnost prijevremenog ispunjenja obaveza tj. otkupa prije roka dospjeća. Štaviše, u propektu ova mogućnost, za razliku od prijevremenog vraćanja duga banci, može da se predvidi tako da emitent ne plaća dodatne „penale“. Osim toga, u prospektu prije emisije obveznica može se precizirati da ugovorena kamatna stopa ne podliježe tržišnim kamatama. Međutim, za razliku od klasičnog načina zaduživanja u bankarskom sektoru, emitovanjem municipalnih obveznica mogu da se obezbijede jeftiniji izvori finansiranja. Važan efekat emisije municipalnih obveznica je povećanje odgovornosti nosilaca lokalne vlasti, jer se zbog transparentnosti emitovanja pažlјivije pristupa razvoju projekta i podliježe većoj kontroli javnosti čime se ostvaruje i određen marketinški efekat. Ilustracije radi, naglašava se finansiranje projekata zajedno sa građanima i institucijama kao u opštini Laktaši: „Igrajmo zajedno“. Dakle, emisijom municipalnih obveznica se povećava popravlja imidž lokalne samouprave jer se lokalna vlast dovodi u fokus pažnje javnosti i podliježe većoj kontroli javnog mnjenja. Posljednje ali ne i najmanje važno emisija municipalnih obveznica omogućava i građanima da kroz tržište kapitala ulažu u razvitak svoje lokalne zajednice.

S druge strane, u teoriji se, kao nedostaci i opasnosti pribavljanja novca emisijom municipalnih obveznica navode se da su municipalne obveznice nerazvijen tržišni instrument, komplikovanija i duža procedura pribavljanja novca u poređenju sa bankarskim kreditom i veća neizvjesnost u pogledu pribavljanja dovoljnih sredstava u poređenju sa bankarskim kreditom. Iskustva na svim tržištima kapitala pokazuju da je sekundarno tržište municipalnih obveznica zaista znatno pasivnije i manje likvidno u odnosu na tržište akcija ili tržište državnih obveznica. Zbog te karakteristike, neki investitori, uslijed različitih faktora, nerijetko prodaju municipalne obveznice prije roka dospijeća po nižim cijenama od onih koje su bile pri javnoj ponudi. Takođe, kupovina municipalnih obveznica često može predstavljati problem ako su prodavci zadovoljni novčanim tokovima od obveznica.

U nekim zemljama, na primjer kao u Sjedinjenim Američkim Državama, prihodi od kamata od municipalnih obveznica su često izuzeti iz federalnog poreza na dohodak i od poreza na dohodak države u kojima su izdate što predstavlja podsticaj investitorima da kupuju municipalne obveznice. Dakle, lokalni organi se trude da emisije ovih hartija učine što atraktivnijim tako što investitorima u ove instrumente nude različita poreska oslobađanja.

Iskustva razvijenih tržišta kapitala, ali i zemalja u tranziciji, pokazuju da municipalne obveznice, osim što osvježavaju i diversifikuju tržište, povećavaju konkurentnost među finansijskim instrumentima. Osim lokalnih zajednica, direktne koristi ima država što je jedan od sinergetskih efekata pojavljivanja municipalnih obveznica na tržištu kapitala. S druge strane, prirodno je da se broj „manjih“ preduzeća koja su, „silom zakona“ – privatizacijom, listirana na berzi, smanji pod uticajem izmijenjene zakonske regulative. Ona podrazumjeva da većinski vlasnik koji u preduzeću ima 95 odsto vlasništva, može da kupi preostali dio, da promijeni pravnu formu preduzeća i da ga delistira. Zabluda je da manji broj preduzeća znači manje razvijeno tržište kapitala. Berze u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji imaju veći broj listiranih akcija nego berze u Austriji, Sloveniji, Češkoj, Poljskoj, Mađarskoj a promet na tim berzama je neuporedivo manji nego na evropskim berzama. Na primjer, Na Bečkoj berzi je listirano 98 akcija a 3.304 obveznica. Osim toga, na ovoj berzi je 4.826 strukturnih proizvoda (eng. structured products). Prirodno je da se broj listiranih akcija smanjuje, a paralelno sa tim, raste ponuda obveznica.

S ciljem povećanja atraktivnosti municipalnih obveznica kod osiguravajućih kuća, fondova i banaka, obveznice je moguće, po uzoru na Skandinavske zemlje, „prepakovati“ u - muncipalni fond. Takav fond bi bio otvoren i njime bi upravljala upravo Investiciono-razvojna banka. Na primjer, na početku bi fondovi, kojima upravlja IRB, posjedovali sve udjele u ovom fondu po osnovu otkupa već kupljenih obveznica. Razvojem sekundarnog tržišta i novim emsijama, taj udio bi se smanjivao, jer bi investitori mogli da kupuju udjele tog fonda na berzi. Kupujući udjele ovog fonda na sekundarnom tržištu, investitori bi bili izloženi manjim troškovima i manjem riziku, a vrijednost udjela bi se uvećavala za iznos propisanih kamata. To znači da ako bi početna vrijednost udjela municipalnog fonda bila 100 KM i ako bi se po osnovu isplate kamata i glavnica uvećavala - za godinu dana rast vrijednosti udjela iznosio bi oko šest odsto odnosno udjel bi iznosio oko 106 KM. U odnosu na postojeći sistem prednost ovog modela je u tome što bi pojedinačni investitor u svakom momentu mogao da traži otkup svog uloga u skladu s njegovom trenutnom vrijednošću. Pri tom, od dobijenog novca od otplate glavnice i kamata i novouplaćenih uloga, fond bi bio u mogućnosti da ulaže u nove emisije obveznica. Takvim povećanjem likvidnosti i broja ulagača će i naše tržište kapitala potvrditi svoju osnovnu ulogu - pravilnu alokaciju novca i podstaći ekonomski razvoj RS.

Mini serijal o novcu i finansijskoj pismenosti

Pri raspoređivanju novca i zaduživanju mnogi građani prave greške zbog kojih zapadaju u finansijske probleme i ugrožavaju egzistenciju. Razlog tome je izuzetno slaba finansijska pismenost većine stanovništva. Zbog toga je važno da se sa finansijskim opismenjavanjem počne što ranije. Dok se na zapadu lične finansije izučavaju od osnovne škole kod nas se ovaj predmet počinje izučavati tek na fakultetima koji su povezani sa ekonomijom.

Očigledno je da ni većina odraslih ne zna mnogo o upravljanju novcem. Eto, naši roditelji su bili naših godina kada je inflacija „gutala“ zadnju ratu kredita. Neki nisu ni svjesni da danas nije tako. Oni i njihovi roditelji su kredite dobijali i vraćali u dinarima. Danas je ponuda različitih finansijskih proizvoda i usluga toliko široka da ni ekonomisti ne mogu da prate sve.
Djeca svijest o novcu stiču već od treće godine kroz sitne, ali svakodnevne lekcije. Prema tome, uvođenje finansijske pismenosti u škole u doba kada je naša generacija dobijala tehničko obrazovanje ili domaćinstvo je prekasno. To kažem jer nije praksa samo kod nas da su se ljudi opekli zbog nepoznavanja osnovnih stvari. Nisu potrebna nikakva istraživanje ni strategije da vidimo da, kao društvo, nismo dovoljni informatički niti finansijski pismeni.

Hrvatska odavno radi na uvođenju predmeta lične finansije i u osnovne i u srednje škole. S druge strane, finansijska pismenost mladih kod nas je na niskom nivou, jer obrazovni programi nisu usaglašeni sa ekonomskim sistemom.

Jedan od sterepotipa kod nas je da „novac kvari ljude“. Ovakve izjave djeci od malih nogu stvaraju neodgovoran odnos prema novcu. Kada steknu ovakav stav kao djeca ljudi se olako odriču novca ili imaju probleme u naplati svog rada. Dakle finansijska pismenost treba da počne iz kuće.

Roditelji sa djecom treba da razgovaraju o novcu i da im usade naviku da ne troše impulsivno. Međutim, očigledno je da ni većina odraslih ne zna mnogo o upravljanju novcem. Zato bi bilo korisno uvesti finansijsku pismenost u škole da djeca shvate zašto roditelji rade, na šta troše novac i kako ga štede za nešto važno. Deca treba da uče kroz kroz sitne, ali svakodnevne lekcije. Na primjer, da se u kupovinu ide samo sa spiskom. Ipak, na spisak se stavi jedna stvar koju djeca vole. Tako se djeca uče ograničenjima i planiranju u trošenju.

Eto, da li vam je ikad palo na pamet zašto pametni ljudi donose glupe odluke u vezi sa novcem? Najkraći odgovorni bi bio: “Niko ih nije naveo da razmišljaju o toj temi. Ni u školi, ni u kući ni na poslu.“ Većina ljudi prestane da uči o novcu i ličnim finansijama kada se zaposle i otvore račun u banci na koji im pristiže plata. Takođe, većina ljudi o finansijskoj budućnosti razmišlja tek kad zapadne u probleme. Nažalost, najčešći motiv za planiranje troškova je gubitak posla, bolesti ili povreda i druge neugodne situacije koje mogu dovesti u pitanje prilive novca ili izostanak prihoda. S tim u vezi najvažnija pravila za lične finansije su: 

1. Svako (lice ili domaćinstvo) treba imati fond za „crne dane“.
2. Izbori o obrazovanju i toku karijere jesu bitni ali nisu neophodni za vođenje ličnih finansija.
3. Navike o trošenju novca razvijaju se već od djetinjstva ali se mogu i mijenjati.
4. Zarade nemaju efekta ako se loše upravlja finansijama.
5. Inflacija obezvrjeđuje novac, ali i druge oblike finansijske imovine.
6. Izbjegavajte dopuštena zaduženja po tekućem računu.
7. Ne propuštajte dobre prilike za ulaganja.

U vezi sa navedenom bio sam snažno motivisan da u proteklih mjesec dana napravim mini serijal o ličnim finansijama i finansijskoj pismenosti. Drago mi je da tekstovi nisu prošli nezapaženo. Tekstovi su objavljeni i na portalima BL moj Grad, Big portal, portal Buka i u Nezavisnim novinama.

Naslov	Blog	BLMojGrad	Big Portal	Nezavisne novine	Buka
Značaj novca u svakodnevnom životu	13.10.		13.10.	16.10.	16.10.
Koliko vremena potrošimo na brigu o novcu	9.10.	9.10.	20.10.	23.10.	27.10.
Kako preuzeti kontrolu nad vlastitim finansijama	2.10.	2.10.	7.10.		11.10.
Kako preživjeti nepredviđene troškove – planiranje i zapisivanje troškova	29.9.		29.9.		3.10.
Šta ustvari znamo o kreditima i tumačenju  između redova efektivne kamatne stope	22.9.	25.9.	22.9.		25.9.

Zahvaljujem se svima koji su prepoznali moj trud i podržali me.

Na kraju, evo nekoliko lijepih izjava o novcu:
Ričard Fridman: „Novcem možeš kupiti najboljeg psa, ali jedino ljubav ga može natjerati da maše repom.“
Ajn Rand: „Novac je samo alat. Odvešće te gdje god poželiš ali neće zamijeniti tebe kao vozača.“
Ralf Valdo Emerson: „Može li se iko sjetiti kad to vremena nisu bila teška i kad novaca nije bilo malo?“
Džon Raskin: „Malo dobročinstvo i sjećanje su nekada vredniji od mnogo novca.“
David Geffen: „Ko god misli da će ga novac učiniti sretnim nije nikada ni imao novca.“
Džonatan Svift: „Mudar čovjek treba da ima novac na umu, ali ne na svom srcu.“
Samuel Batler: „Prijateljstvo je slično novcu - lakše ga je zaraditi nego zadržati.“
Ron Denis: „Novac je apsolutno nevažan, osim u slučaju kad ga nemaš.“
Seneka: „Ako ga umiješ koristiti, novac je sluškinja, u protivnom je gospodarica.“

Značaj novca u svakodnevnom životu

Pojam novca je od davnina predmet razmatranja ekonomista, filozofa, sociologa i psihologa. Ekonomisti će hladno reći da su pare roba za koju se može kupiti svaka druga roba. Uobičajena definicija novca kaže da je novac blago, platežno sredstvo, obračunska jedinica i mjerilo vrijednosti te puko sredstvo razmjene. Još preciznije, veliki broj ekonomista smatra da su sve odlike novca proizilaze iz posljednje. 

Bilo da se shvata kao vrijednost ili sredstvo - novacem kao mjerom se racionalno iskazuju pare ili marke koje treba izdvojiti za nešto, kamatna stopa za određen rok otplate ili prosto pozajmica koju treba vratiti.

Uprkos tome, odnos pojedinca prema novcu u velikoj mjeri zavisi od vaspitanja odnosno od načina života. Načelno, svako može da realno i odgovorno odredi svoje finansijske i materijalne ciljeve, da razvije disciplinu i da uspostvljanjem „ličnog računovodstva” prati ostvarenje zacrtanih planova. Ipak, u raznim društvima i sredinama novac ima posebne uloge: on je mjera vrijednosti, sinonim ugleda i statusa, poluga moći, ključ za mnoge brave i sapun za razne prljavštine. U nekim sredinama uspjehom se računa samo bogatstvo. Kako nemaju svi ljudi jednake šanse da ga steknu tako nastaje revolt iz koga može proizaći asocijalno i kriminalno ponašanje. S tim u vezi, samo bogatstvo jeste objektivna kategorija koja se može mjeriti. S druge strane, biti siromašan subjektivna je kategorija. To je stanje uma. Baš zato mnogi ljudi se lako zalete za lako dostupni online kredit jer im se on učini kao jeftin kredit ili pozajmica bez zaloga i potroše ga na nešto banalno kao što je klađenje, nakit ili ljetovanje s kojim se diče na društvenim mrežama. Brza pozajmica novca je zamišljena je da ljudima uštedi vrijeme i olakša im neugodnu situaicju pozajmljivanja za nepredviđene troškove a bez prevelike papirologije jer se radi o, za zajmodavca, ne previše velikim iznosima z akoje je kratak rok otplate. Međutim, nije bogat onaj koji puno ima već onaj kome malo treba. Zato, psiholozi kažu da postoje dva načina da budete bogati: jedan je imati sve što želite, a drugi biti zadovoljan onim što imate. Normalno i prirodno je da ljudi uvijek teže situaciji koja je bolja od one u kojoj se trenutno nalaze. Mozak uvijek teži ka stepenici više. Momo Kapor je rekao: „Ima li tragičnijeg čoveka od onog koji je najzad dobio sve što je nekada želio?” Zato savremen čovjek teži ili barem treba da teži dostizanju stanja za koje su pare samo sredstvo razmjene. S tim u vezi, nikakva brza pozajmica online neće rješiti naše dugoročne ciljeve. Rok otplate keš kredita je veoma kratak. Tako da se dičenje brzo stečenim parama koje su potrošene bez dobrog plana i cilja vrati poput bumeranga.

Pare za pojedinca dobijaju pravu vrijednost tek u momentu kad se rastajemo od njih. Eto, ko baš želi da spozna i iskaže vrijednost svog novca neka ga posudi ali da vodi računa koliko iznosi kamatna stopa. Doduše, manje bolno može da bude kada koristite kreditni kalkulator ali osjećaj nije isti.

Na kraju, novac je uvijek rado viđen gost. Zamislite da o nekome često govorite ružne stvari a želite ga u svojoj blizini. Ne ide. Prosto ga odbijate. Eto, isto je i sa novcem.

Koliko vremena potrošimo na brigu o novcu

Imate osjećaj da stalno briente o novcu? Niste jedini. Prema jednoj anketi jedna od tri osobe stalno brine o novcu a dvije od tri kažu da su pare među njihovim najvećim strahovima.

Ljudi kažu "više novca, više problema", ali za one bez novca taj izraz izgleda smiješno. Biti bez novca, iščekivati ga ili ne biti u mogućnosti držati korak s računima je veoma stresno. Stres uzrokuje probleme u odnosima, mentalnom i tjelesnom zdravlju što se na kraju odražava na zdravstvene probleme pa onda rastu i računi za lječenje. 

Istraživanja pokazuju da je vrijeme tokom kojeg ljudi brinu o novcu različito ali da su pare nešto o čemu svi jednako brinu. S ciljem da manje brinemo o novcu možemo preduzeti nekoliko mjera za stabilizaciju ličnih finansija. Ruku na srce, nije realno očekivati da će iko od nas od redovnih prihoda na računu osigurati milion u nekoj stabilnoj valuti. Čak i da odvajamo marke svaki dan i da ih ulažemo po 10% godišnje tokom narednih 40 godina iznos na kraju opet neće biti veći od milion. 

Nije kamatna stopa kredita razlog za strah od kredita, vec težnja da obezbjedimo sve sto nam treba i zbog čega uzimamo „kredit do plate“

Naravno, normalno je biti nervozan i zabrinut. To pokazuje da se bavimo nečim važnim i da nam je do toga stalo. Zapravo, sve nas brine kamatna stopa kredita, kupovina ljekova, knjiga za školsku godinu ili obnova garderoba. Doduše ne jednako. Nije isti intenzitet brige za jeftin kredit, keš kredit ili za garderobu. Nažalost, težnja da to obezbijedimo se pretvori u brigu o novcu. Zato mnogo ljudi živi u grču. Brine se gubitka posla, boje se da neće moći platiti račune i da će ostati bez novca. I po pitanju toga preduzimaju jedino to - da se boje.

Naravno, treba pokušati zaraditi dodatne marke. Mada, svjesni smo gdje živimo. Srećni su oni koji imaju i redovne izvore prihoda. Zato treba da napravimo rezove gdje je to moguće.

Ipak, manje ćemo brinuti ako napravimo svoj budžet. Uporedimo sve svoje troškove s vašim prihodima. Ako ne znamo šta treba zaraditi ili smanjiti, ili koliko iznosi stvarna kamatna stopa kredita, tada će se situacija samo pogoršati i otežati povratak na pravi put.

Bez sumnje, u kakvoj god da smo situaciji u ovom momentu biće ih još teških. S druge strane, biće i mnogo boljih. Čak i da sad sjedimo na brdu novca treba da se suočimo i izborimo sa svim trenutnim situacijama, a ne da sjedimo i brinemo o njima. Briga, ali ni zabijanje glave u pijesak, neće pomoći. Ima smisla analizirati stresnu situaciju, prihvatiti razloge koji su doveli do nje, pokušajti je popraviti i nastaviti dalje. 

Planirajmo vanredne troškove. Pokušajmo da barem tri odsto redovnog prihoda sklonimo sa strane. Tada će iznenadni šokovi biti manje bolni.

Ako ušteda ne pomaže, tu je pozajmica bez zaloga, ali samo kao kratkoročno rješenje

Planirajte periodične troškove. Na primjer, ako registracija automobila pristiže za godinu dana košta 300 maraka počnimo odmah da izdvajamo 25 maraka mjesečno. Čak i da nam nedostaje nešto malo neće nam teško pasti ni Pozajmica novca. U zadnje vrijeme zapazio sam akciju Forza kredit. Moguće je posuditi, recimo 100 KM na rok otplate do 30 dana bez kamate i provizije. Dakle, posudimo 100 maraka u roku od pola sata i vratimo 100 maraka u narednih mejsec dana. Ovakve stvari jesu privlačne ali treba biti veoma oprezan sa njima. ozajmi do plate. Ipak, ove pozajmice si dobre tek za kratkoročno prevazilaženje potreba za novcem.

Kada zauzmete pravi stav, shvatićete da novac nije odgovor na vaše najdublje probleme. Vaše komšije, iritantne kolege i ljudi na društvenim mrežama ne vrijede ni malo u poređanju sa ljudima do kojih vam je zaista stalo. Usmjerite svoje vreme na prave prijatelje i porodicu, osobe koje zaista nešto znače. Ako mislite da ćete imati bolje prijatelje ili će vas ljudi više voljeti onda već sada nemate dobre prijatelje - ili ih ne cijenite.

Kako preuzeti kontrolu nad vlastitim finansijama

Najkraće, drži se zadatih okvira ili „kako se pokriti koliko je deka dugačka".

Da li ste znali da su razlog za četiri od pet svađa u porodici pare? Mikrofinansiranje, pozajmica, rok otplate, kamatna stopa i druge teme mogu biti motiv za praćenje i planiranje troškova s ciljem smanjivanja tenzija u kući. Uprkos tome, većina ljudi kojoj sam predložio da redovno zapisuje i anlizira kuda im odlaze pare je tu ideju brzo – odbacila. Najčešće kažu da mjesečne prilive jedva razvuku bez nekog prostora za uštede i da marke brzo odu. Ipak, iskreno, koliko vas je ikad zapisivalo sve svoje troškove duže od dva mjeseca?


Nije najstrašnija stvar uzeti kredit do plate, ali definišite rok otplate do mjesec dana

Prvi korak u kontroli ličnih finansija je da, uz iznos očekivanog mjesečnog priliva, navedemo sve planirane troškove. Ako imamo neki kredit poželjno je da se navede kamatna stopa kredita i rok otplate. Sljedeći korak je da uz troškove dodamo kolonu u koju ćemo napisati zbir ostvarenih troškova na kraju mjeseca. Vremenom, kada istrajemo u praćenju troškova možemo upoređivati troškove po mjesecima i još bolje – sa istim mjesecima prethodnih godina. Lako ćemo da uočimo i iznose „sezonskih trendova“ poput većih iznosa za električnu energiju zimi ili obnavljanja sezonske garderobe. Još važnije, prepoznaćemo nepotrebne troškove.

Analiza troškova kao način da se sačuvaju ili uštede pare

Plaćanje računa, evidentiranje troškova, planiranje štednje odnosno praćenje i kontrolu finansija olakšavaju i informacione tehnologije. Postoji mnogo jednostavnih a besplatnih aplikacija za vođenje evidencije o ličnim ili porodičnim prihodima i rashodima. Ipak, za početak, poslužiće i rokovnik i neki kreditni kalkulator. Ne, evidentiranje ne podrazumijeva da provodimo sate nad troškovima razmišljajući treba li nam pozajmica bez zaloga, analizirajući kamatne stope i tražeći neki online kredit. Kontrola nad finansijama je zapravo vještina da se ne prostiremo više nego što je deka dugačka. Suština je da se držimo zadatih okvira. Ubrzo ćemo moći da, prilično bezbolno, alociramo troškove ako nam se i omakne neko veće plaćanje. To je prvi rezultat kontrole nad troškovima. Ruku na srce, zapisivanje troškova ne znači ništa ako ih ne analiziramo, ne upoređujemo i najvažnije – ako nemamo plan štednje ili ulaganja. Znači, sve to radimo, jer želimo da svoje pare sačuvamo, uštedimo ili potrošimo za nešto važno.

Očekivano, oni koji doguraju sa praćenjem troškova do kraja prvog mjeseca biće neprijatno iznenađeni iznosom koji je „ispario“. Dobra stvar je što ćemo prepoznati sitnice na koje trošimo, a bez kojih se može. Ne dozvolite da pare i kamatna stopa kredita kontrolišu vas. Naučite kako da preuzmete kontrolu nad svojim novcem. Za to je potrebno samo da usvojite malo znanja i dobrih navika. Počnite već danas. Ako ništa, imaćate neku vrstu dnevnika u kojem je zabilježeno kada i gdje ste bili i koliko ste trošili, da li ste tražili brzi kredit, online kredit ili vam je reebala brza pozajmica online. Kada budete u stanju da planirate svoj budžet sa svim prilivima i odlivima moći ćete da više štedite ili ulažete.

Kako preživjeti nepredviđene troškove – planiranje i zapisivanje troškova

Najbolji način za izbjegavanje stihijske kupovine je racionalno trošenje. Racionalno podrazumijeva planiranje i uzdržavanje od neplanske potrošnje.

Pošteno govoreći, lakše je najaviti uzdržavanje od nečega nego to i nego uraditi. Osim toga, i kada se disciplinujemo pojavi se mnoštvo nepredviđenih troškova. Šta je rješenje? Jednostavno je. Planiranje. Planiranje koje će smanjiti broj, i još važnije – iznos, nepredviđenih troškova. Kako ti postići najlakše voditi računa da pare ne nestapju?

Kad ni dobro planiranje ne pomaže, za nepredviđene troškove postoji kredit za 30 minuta

Prvo, treba praviti listu troškova. Ne spisak nego baš listu namirnica i troškova. Na primjer, da danas napravimo spisak svih troškova do sljedeće plate. Vjerovatno će ti troškovi biti veći od prihoda. Za one koji rade ili imaju sreću da zarade nešto „sa strane” olakšavajuća okolnost je što su u prilici da „dopinguju” kućni budžet. Osim toga, postoji i pozajmica novca ili kredit do plate. Pozajmica je kao jeftin kredit ili keš kredit bez depozita. Rok otplate za keš kredit je najduže do mjesec dana. Brza pozajmica novca je način da se kratkoročno pozajme pare u slučaju kada nam iskrsnu nepredviđene, ali baš nepredviđene, potrebe ili troškovi koje nismo očekivali u kućnom budžetu.

Pozajmica bez zaloga je veliko olakšanje ali treba voditi računa i o iznosu koji treba vratiti. Za izračunavanje stvarnog iznosa koji ćemo vratiti za keš kredit poželjno je koristi neki kreditni kalkulator.

Da ne skrećem sa teme, svi treba da sortiramo troškove po značaju. Dakle, poenta je napravimo prioritete. Ovim potezom ćemo se usmjeriti na nabavku stvari koje su nam zaista potrebne. Takav spisak će nam olakšati da uštedimo kako na „malim” tako i na „velikim” i troškovima.

Kada imamo spisak, u redovnoj kupovini namirnica nećemo se „zaletiti” i kupovati što nam ne treba. Na taj način čemo osloboditi dio budžeta za stvari koje treba obnoviti ili za troškove koji mogu da „iskrsnu”.

Kredit do plate nije opravdanje za svaki trošak, već ide samo uz disciplinu

Poželjno je da razliku u iznosu koji smo planirali potrošiti i iznosu koji smo zaista izdvojili za kupovinu treba utrošimo ili uložimo u nešto što nam je zaista potrebno i korisno. Tek kad to ostvarimo možemo reći da smo pametno upravljali novcem. Međutim, samo štednja bez plana je besmislena. Usiljeno početi štediti na svemu je jednako nesuvislo kao i stihijsko kupovanje. Ako nemamo cilj za koji štedimo brzo će se pojaviti nešto na šta ćemo potrošiti sav ušteđeni iznos. Ušteđene pare lako „ispare” ako nemamo dobar plan i cilj štednje. Znate ono „brodu koji ne zna u koju luku plovi, nijedan vjetar nije po volji.” Ili što kaže jedan moj prijatelj: „Novac koji ponesem na odmor za svaki slučaj potrošim u svakom slučaju.” Bez plana štednje, potrošnje i raspolaganja posuđenim novcem svaki trošak je opravdan i bitan. Osim toga, većina ljudi je sklona da sebi poveća životni standard čim oslobode neki iznos u novčaniku. Samo oni koji su dovoljno disciplinovani mogu ušteđeni “dopingovati” i to kada su sigurni da “kredit do plate” uz predviđeni rok otplate mogu lako da vrate.

Pišite sve troškove i tako štedite pare

Uštede, pogotovo na sitnim troškovima jesu poželjne ali su i zamorne. Cjepidlačenjem od plate nećemo napraviti milionske uštede. S druge strane, dobrim planiranjem ipak možemo bolje da sačuvamo marke, vrijeme i živce. Dobra vježba za planiranje je evidentiranje troškova. To znači da svaki, ali baš svaki, trošak zapišemo. Od novčića za parking do najvećih troškova. Rashode možemo podijeliti na obavezne rashode za troškove u domaćinstvu (hrana, piće, i kozmetika), na fiksne troškove (internet, komunalne usluge i rekreacija), na varijabilne (struja, telefon i gorivo), na ostale troškove (zabava, garderoba i pokloni) i na štednju! Takvo evidentiranje će pokazati prostor za uštede i promjenu prioriteta. Još važnije – olakšaće nam planiranje i smanjiti brigu o nepredviđenim troškovima.

Šta ustvari znamo o kreditima i tumačenju između redova efektivne kamatne stope

Zajmodavci u promociji svojih ponuda u prvi plan ističu vrijednost nominalne kamatne stope. Međutim, uslov za dobijanje kredita često su aktivnosti koje predstavljaju dodatni trošak kao što je procjena nekretnine, osiguranje kredita ili obrada zahtjeva za kredit. Svi ti prateći troškovi povećavaju iznos koji vraćate za pozajmljeni novac.

Efektivna kamatna stopa utiče na to koliko je jeftin kredit – prikupite što više ponuda

Da bi se olakšalo poređenje ponuda različitih banaka koristi se efektrivna kamatna stopa. Zato prilikom potrage za kreditom treba tražiti da vam iskažu kolika je efektivna kamatna stopa i da nastojite da izaberite ponudu koja nudi najmanju efektivnu kamatnu stopu. Upravo efektivna kamatna stopa uzima u obzir sve troškove vezane za kredit pod određenim uslovima ili stvarni prinos koji se ostvaruje na oročen depozit. Najkraće, efektivna kamatna stopa predstavlja trošak za dužnika odnosno za nas koji uzimamo kredit ili povrat na depozit. Za razliku od nominalne, u računicu za iskazivanje efektivne kamatne uključeni su svi troškovi i naknade vezane za odobravanje i vođenje kredita ili za oročavanje depozita i učestalost plaćanja. Ne dozvolite da vas zbuni što se ona značajno mijenja sa promjenom dužine otplate kredita. Naime, što su češća plaćanja veća je i efektivna kamatna stopa (vidi tabelu).

Efektivna kamatna stopa uzima u obzir mogućnost osiguranja kredita te buduće troškove, naknade i promjene koje mogu nastati tokom trajanja ugovora sa zajmodavcem. Ona će biti navedenana u ugovoru koji potpisujemo sa zajmodavcem barem na sva mjesta – među prvih nekoliko članova i uz otplatni plan.

Za još bolje sagledavanje različitih ponuda treba znati kako se prave kreditni otplatni planovi. Najčešće je iznos-rata koji plaćate za otplatu kredita tokom perioda otplate isti. Pri svakoj otplati kredita, odnos kamate i glavnog duga se mijena u korist glavnog duga. Naime, od početka otplate kredita najveći dio rate odnosi upravo na otplatu kamate. Rata na početku otplate uglavnom sadrži najveći dio kamate a na kraju otplate se odnosi skoro samo na glavnicu. Najčešće, zajmodavac u ugovor uključuje osnovicu koja će se koristiti za izmjenu stope i učestalost mijenjanja stope. Na primjer, ako imate u ugovoru klauzulu da je kamatna stopa zbir osnovne stope i šestomjesečni EURIBOR-a, znajte da će vas banka dva puta tokom godine obavijestiti da od sljedećeg mjeseca računa novu kamatnu stopu. Naravno, ova promjena će se odraziti na efektivnu kamatnu stopu a samim tim i na otplatni plan.

Brza pozajmica, kredit do plate ili online kredit kao mogućnost

Pronašao sam ponudu koja zvuči suludo ali je tačna. Naime, kompanija Forza Banja Luka nudi baš jeftin kredit. Naime, u pitanju je pozajmica bez zaloga odnosno pozajmica novca bez kamate. Ukoliko vam treba brza pozajmica novca možete online  dobiti keš kredit bez depozita odnosno keš kredit za 30 minuta – sve bez kamata. Doduše, to je samo privremeno, vjerovatno se ljudi reklamiraju dok ne uđu na tržište ali nje loše znati da je moguće podići online kredit u iznosu od 100 do 390 maraka i pri tome ne platiti nikakvu kamatnu stopu. Tako da, ako vam brzo trebaju pare a dovoljno ste disciplinovani da ih vratite za 30 dana, Forza kredit bi moglo biti rješenje za vas.

Ekonomske i političke posljedice napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda

Kolega Dejan Popović i ja smo tokom januara napisali članak o ekonomskim i političkim posljedicama napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda. Rad je objavljen u posljednjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan krajem II svjetskog rata. Cilj uspostavljanja je bio novi međunarodni monetarni sistem baziran na jednom obliku fiksnog deviznog kursa. Smatra se da MMF doprinosi razvoju međunarodne monetarne saradnje, pomaže stabilnosti valutnih kurseva, smanjenju nivoa prezaduženosti država članica MMF-a i smanjenju neuravnoteženosti platnog bilansa zemalja članica MMF-a.

Prvobitno zamišljeni sistem je zbog određenih unutrašnjih slabosti prestao da funkcioniše početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Međutim, MMF je nastavio da postoji prilagođavajući se novim okolnostima. Danas MMF djeluje na drugačijim načelima. Između ostalih, MMF dozvoljava svakoj zemlji da bira režim deviznog kursa. Izvor sredstava su mu, pored kvota, i pozajmljivanja od razvijenih zemalja i zemalja sa trgovinskim suficitima.

MMF danas pozajmljuje novac vladama zemalja, a ne monetarnim vlastima. Takođe, ta sredstva više nisu predviđena isključivo za održavanje deviznog kursa. MMF odobrava mnogo iznose nego na početku, sa dužim rokovima vraćanja i sa bitno drugačijim ciljevima. U radu razmatramo da li je ispunjavanje tehničko-ekonomskih kriterija za pomoć odlučujući faktor za dobijanje zajma MMF-a. S tim u vezi, diskutujemo u kojoj mjeri odobravanje pomoći zavisi od preferencijalno-političkih uslova visoko razvijenih država. Ukoliko se pomoć odobrava sa svrhom ispunjenja zacrtanih spolјnopolitičkih agendi visoko-razvijenih zemalja to je u suprotnosti sa osnovnim postulatima sadržanih u statutu MMF-a. U tom slučaju, „doktrina ekonomske neutralnosti“, koju ističe MMF kao suštinsku karakteristiku svoje politike, može biti pokriće za imperijalističke težnje Sjedinjenih Američkih Država i ostalih razvijenih industrijskih zemalјa.

Struktura rada je sljedeća:

1. BRETON-VUDSKA KONFERENCIJA i OSNIVANJE MMF-A

1.1. Osnivanje i ciljevi MMF-a

2. UREĐENJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

3. PROBLEMI SA FUNKCIONISANJEM MEĐUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA PO PRVOBITNIM NAČELIMA

3.1. Kontroverze Vašingtonskog konsenzusa

3.2. Glasanje u MMF-u

4. MMF DANAS

4.1. Izvori sredstava MMF-a

4.2. Uslovljavanja od strane MMF-a

4.3. Uticaj SAD u MMF-u

4.4. Karakteristike službenih misija MMF-a

4.5. Kritike djelovanja MMF-a

4.6. Politička dimenzija MMF-a

4.7. Ukrajinska i Grčka kriza kroz prizmu MMF-a

4.8. Alternative MMF-u

ZAKLJUČAK

Oni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.

Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju

Na VII Međunarodnom simpozijumu o upravljanju prirodnim resursima koji je održaan 31. maja na Fakultetu za menadžment u Zaječaru objavljen je moj rad "Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju". Rad je prilagođen zahtjevima Sipozijuma. U radu sam naveo dostignuća domaćih i stranih autora čije analize i kritike se uglavnom baziraju na primjerima iz razvijenih tržišta kapitala. Fokusirao sam se na primjenu portfolio diverzifikacije na hartije od vrijednosti na tržištima u razvoju. Koristeći Markovicev metod portfolio selekcije, ali i druge kriterijume za odabir hartija, poput kriterijuma likvidnosti, rizika, i broja dana trgovine dokazao sam da je efekat diverzifikacije, uz sva ograničenja, na malom tržištu moguć i poželjan. Osim toga, ukazao sam na faktore koji utiču na tržište poput odluka Ministarstva finansija, uticaja Penzijskog rezervnog fonda, plaćanja poreza i legalizacije objekata kupovinom obveznica.

Tržišta u razvoju su tradicionalno shvatana kao tržišta sa jeftinom radnom snagom i sirovinama. Međutim, usljed ubrzane urbanizacije, ova pretpostavka se promijenila. Danas tržišta u razvoju imaju visoke stope rasta, trend jačanja srednje klase sa rastućim prihodima te važnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Najčešće, tržišta u razvoju se definišu kao tržišta tj. zemlje sa brzim rastom koje koriste ekonomsku liberalizaciju kao primarni motor rasta. Tržišta u razvoju odlikuje institucionalna turbulencija i niži nivo ekonomskog razvoja u odnosu na razvijene zemlje. Tržište u razvoju se odnosi na zemlju koja je započela tranziciju političkog ili ekonomskog sistema i doživjela rapidan ekonomski razvoj. Hoskisson je identifikovao 64 ekonomije u razvoju. U te zemlje iz okruženja Bosne i Hercegovine ulaze: Hrvatska, Srbija, Makedonija, Albanija, Bugarska i Rumunija.

Praksa na razvijenim tržištima pokazuje da sveukupan rizik, odnosno standardna devijacija godišnjih prinosa, inverzno varira u odnosu na veličinu kompanije. analizirajući kompanije na Banjalučkoj berzi, ustanovio sam da većina listiranih društava pripada kategroriji “mikro” tržišne kapitalizacije u skladu sa klasifikacijom Duff and Phelps.Tu su kompanije od 2.395 – 632.770 miliona američkih dolara. S cilјem da ukažem na rizičnost tržišta pokazao sam da stopa prinosa na sopstveni kapital koja predstavlјa zahtjevanu stopu prinosa koju ulagač očekuje od investiranja u akcijski kapital određenog društva na malim berzama sadrži jednu važnu komponentu. U skladu sa CAPM pristupom, iznos premije za tržišnu kapitalizaciju iznosi 9,53% za kompanije koje pripadaju u grupu manjih u ovoj kategoriji do 3,74% za kompanije koje pripadaju u veće u ovoj grupi. Takođe, premija za rizik zemlјe poslovanja predstavlјa dodatnu zahtjevanu kompenzaciju investitora uslјed izlaganja faktorima rizika koji su specifični za zemlјu ulaganja. Uvidom u relevantne svjetske finansisjek servise pokazao sam da je Country Risk Premium za Bosnu i Hercegovinu 9,75%.
Struktura rada je sljedeća:

1. UVOD
2. LITERARNI PREGLED DIVERZIFIKACIJE PORTFOLIJA NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
3. POZICIJA INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA MALIM TRŽIŠTIMA
4. IZBOR HARTIJA U PORTFOLIO NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
5. FAKTORI KOJI UTIČU NA TRŽIŠTE DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
ZAKLЈUČAK
REFERENCE

Oni koji i dalje žele da vide rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu. Takođe, rad je moguće pogledati u Zborniku radova sa Simpozijuma  od 336. do 345. stranice.

Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend

Profesor Marko Đogo i smo napisali članak o kriptovalutama "Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend". Rad je objavljen u majskom broju naučnog časopisa za ekonomiju Finrar. Rad je u neku ruku nastavak rada "Bitkoin groznica. Alternativa novcu, prilika za ulaganje ili internet prevara" koji je objavljen u istom časoposi u februaru 2014. U tom članku smo pisali da je bitkoin kriptografska-virtuelna valuta, koju u to doba zvanično ne priznaje nijedna zemlјa i iza koje ne stoji nijedna institucija niti pojedinac. Bitkoin smo opisali kao program koji se stalno izvršava na internetu i održava ga mnoštvo računara koji obrađuju transakcije kojima se bitkoin kreće među korisnicima. Istovremeno, bitkoinom je moguće, fizičkim, ali sve više i pravnim licima, plaćati narudžbe preko interneta. Tada smo rekli da kretanje vrijednosti bitkoina podsjeća na kretanje cijene zlata - raste što je veća neizvjesnost na finansijskim tržištima. Zato djeluje kao “sigurna luka” u krizi. Bitkoin je zamišlјen kao univerzalna valuta obračun vrijednosti i za plaćanja, ali njegova primjena već nudi istorijske dokaze. Ako je zaista ukupan broj bitkoina 21 milion, to znači da se neće pojaviti “autoritet” koji bi “štampao novac“ očekujući od korisnika da vjeruju da će sve više stvorenog novca imati istu vrijednost.
Najkraće, bitkoin predstavlјa virtuelni novac, sa dvije od tri funkcije pravog novca. Najvažnije, fenomen je dokazao da "nevladina” valuta bez kontrole centralne banke odlično služi i za iskazivanje vrijednosti i rado prihvaćen kao sredstvo razmjene.
U ovo radu smo podsjetili da je kriptovalutama, budući da su digitalno sredstvo razmjene, moguće plaćati razne, legalne i ilegalne, narudžbe preko interneta. U skladu sa tim, kriptovalute predstavljaju digitalni ekvivalent novca.  

Za razumijevanje funkcionisanja kriptovaluta potrebna su određena informatička znanja ali njihovo korištenje i upotreba relativno su jednostavni. Međutim, uprkos širokoj primjerni postoje brojni rizici upotrebe kriptovaluta.

Struktura rada je:
UVOD
1. NASTANAK ELEKTRONSKOG NOVCA I ISTORIJA KRIPTOVALUTA
1.1. Nastanak kriptovaluta, tržište i projekcije
1.2. Sticanje kriptovaluta i špekulacije
1.3. Zadržavanje anonimnosti kao najveća prednost i mana
2. RIZICI KRIPTOVALUTA
3. INVESTICIONI POTENCIJAL KRIPTOVALUTA
4. KRIPTOVALUTE KAO UNAPRIJEĐENI „HAWALA“ SISTEM
ZAKLJUČAK
LITERATURA

Oni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.

Pola godine pisanja za magazin Lola

Već pola godine objavljujem kolumne na portalu „Lola magazin“. 

Dogovor sa uredništvom portala je da se zabavimo temema kao što su finansijska pismenost i lične finansije ali i "šira" ekonomija. Do danas, u Loli ima talno 25 mojih tekstova.

1. Tri jednostavna pitanja na koja samo 27% ljudi zna odgovor. A vi? (1. avgust 2016.)
2. Lola je pitala stručnjake: Kako da mi na kraju mjeseca ostane više novca? (8. avgust 2016.)
3. Poznajem čovjeka koji štedi na toalet papiru da bi jeo sufle u restoranu u centru (15. avgust 2016.)
4. Znate li koliko novca banka zaradi kad vi dignete kredit? (22. avgust 2016.)
5. Otplatiti kredit ranije ili ne, pitanje je sad? (29. avgust 2016.)
6. Koja od svih banaka kod nas je najbolja za dječiju štednju? (5. septembar 2016.)
7. Kako i zašto razgovarati s djecom o novcu? (11. septembar 2016.)
8. Indeks bijede u svijetu i šta se, u stvari, krije iza njega? (19. septembar 2016.)
9. Da li vam je ikad palo na pamet zašto pametni ljudi donose glupe odluke u vezi sa novcem? (26. septembar 2016.)
10. Znaš li koliko te košta kupovina kreditnom karticom? (3. oktobar 2016.)
11. O džeparcu za najmlađe: Kad, koliko, kako i zašto? (10. oktobar 2016.)
12. Planirate li da živite od penzije kad ostarite? (17. oktobar 2016.)
13. Gdje prosječan pošten čovjek danas da nađe pare? (24. oktobar 2016.)
14. Deset najjadnijih izgovora kada je novac u pitanju (31. oktobar 2016.)
15. Keš ili kartica, pitanje je sad! (7. novembar 2016.)
16. Kako da zaradite veliki novac preko noći? (14. novembar 2016.)
17. Koji je jedan od najvećih ličnih problemasvakog četvrtog čovjeka na planeti? (21. novembar 2016.)
18. Kako se uopšte pere novac? (28. novembar 2016.)
19. Da li ti stvarno treba taj skupi, pametni telefon? (5. decembar 2016.)
20. Kako se oduprijeti sniženjima? Razlikujte “popuste” i popuste. Postoje trikovi. (12. decembar 2016.)
21. Ne treba poklanjati samo tokom praznika. Evo nekih ideja za poklone. (19. decembar 2016.)
22. Kraj je godine. Jeste li potrošili više nego što ste imali? (26. decembar 2016.)
23. Šta znate o multilateralnim kompenzacijama? Osim što lome jezik, “čiste” ubuđale dugove i tako olakšavaju poslovanje. (2. januar 2017.)
24. Imam obveznice. Šta da radim s njima? (16. januar 2017.)
25. Postoji li rješenje kad sebi zakomplikuješ život sa kreditima i minusima (30. januar 2017.) 

Sve tekstove možete pronaći ovdje.
Na kraju, ima 25 mojih tekstova ali jedan o meni; "Naša generacija je svjesna da im treba ono što im nijedan lopov neće ukrasti. Znanje."

Nema bogaćenja preko noći

U današnjem izdanju dodatka Novac u Euroblicu sam bio sagovornik na aktuelnu temu - online trgovina.

Nemam ništa protiv online platformi. Međutim, treba biti veoma oprezan. Online trgovina nije za svakoga.

Novinarka Borka Budić sjajno zapaža da se "građanima BiH nudi određen iznos novca sa kojim mogu da trguju akcijama poznatih svjetskih firmi." Dodaje i da "na Jutjubu mnogo tutorijala u kojima se daju smjernice o načinima berzanskog trgovanja preko interneta." Tu se navodi da se trgovati može bilo kada i bilo gdje ali se naglašava da nema bogaćenja preko noći."
S tim u vezi, da biste postali uspješan onlajn trgovac potrebno je strpljenje i vrijeme ali i dobro mentorstvo. Takve platforme osim mnogo znanja i vještina traže učenje i dodatna ulaganja. Nisu loše kao "rekretivno" učenje i popravljanje budžeta - onih koji znaju u šta se upuštaju. Dakle, veliki broj platformi za trgovanje od kuće nije prevara ali ljude "motivišu" raznim ustupcima sa uplate svoj novac i trguju. Na pravim nalozima je provizija po transakciji oko 0,3 evra. Vlasnicni platformi od toga "žive". Zauzvrat šalju sedmične analize.
S druge strane, ima mnogo neozbiljnih ponuda i platformi. Zato ne treba slati slike svojih kartica nekome ako u njega nemamo poverenja. Svi vam prilaze kao ozbiljni profesionalci. Zato ne bih savjetovao nekome ko nema iskustva sa tržišta kapitala da se igra brokera.

Direktor Banjalučke berze Milan Božič kaže da se klijentima zaista nudi manji iznos novca koji služi za početno investiranje. Međutim, ove platfonne nisu pod nadzorom regulatora, te je poželjno da se građani dobro informišu o načinu trgovanja preko njih. Posebno,  treba obratiti pažnju na uslove pod kojima se ostavljaju lični podaci. Treba provjeriti da li građani postaju vlasnici akcija koje kupuju ili su vlasnici određenih prava koje emituju platforme koje imaju funckiju onlajn brokera",  naglašava Božić.
Borkin tekst možete pogledati u online verziji ili klikom na ilustraciju.