Moj prijatelj Saša Stevanović i ja smo zajedno napisali stručni rad koji je juče objavljen u Zborniku radova Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu. Saša Stevanović
radi na poziciji izvršnog direktora za investicione poslove u Društvu za upravlјanje Penzijskim
rezervnim fondom Republike Srpske. Trenutno je doktorand na Ekonomskom fakultetu
Pale. Radio je na pozicijama brokera, analitičara rizika i investicionog savjetnika. Učestvovao je u većem broju projekata na uvođenju kreditnog skoringa,
internog rejtinga, sistema kontrole i upravljanja kreditnim i operativnim rizicima
kao i na poslovima preuzimanja i dokapitalizacijama privrednih društava na tržištu
kapitala Republike Srpske. Autor je velikoj broja stručnih i naučnih članaka na
temu tržišta kapitala. Takođe, kao učesnik i predavač pohađao je veći broj predavanja
na univerzitetima, profesionalnim konferencijama i seminarima. Za više informacija
o Saši Stevanoviću posjetite njegov blog, profil na tviteru, profil na fejsbuku ili na mreži Gugl+.
Naslov našeg članka je "Ograničenja i mogućnosti razvoja dužničkih instrumenata u Republici Srpskoj – obveznica kao alternativa kreditu". Ovo je naš drugi zajednički članak. U prvom smo razmatrali teorije, tipove i definisanje dividendne politike u funkciji rasta cijena akcija. Taj rad objavljen je u časopisu Financing iz Banjaluke u junu ove godine (UDK. 347.72.033/.034 DOI:10.7251/FIN1402039G).
A, sada konačno o radu.
Naslov našeg članka je "Ograničenja i mogućnosti razvoja dužničkih instrumenata u Republici Srpskoj – obveznica kao alternativa kreditu". Ovo je naš drugi zajednički članak. U prvom smo razmatrali teorije, tipove i definisanje dividendne politike u funkciji rasta cijena akcija. Taj rad objavljen je u časopisu Financing iz Banjaluke u junu ove godine (UDK. 347.72.033/.034 DOI:10.7251/FIN1402039G).
A, sada konačno o radu.
Kao što je poznato jedan od mogućih načina pribavljanja finansijskih sredstava iz vanjskih izvora je i izdavanje obveznica. U najkraćem, radi se o prividnom kreditnom odnosu između emitenta i kupca obveznice. Kada se stave u odnos promet svih obveznica i ukupan promet na Banjalučkoj berzi, vidi se da obveznice čine sve važniji finansijski instrument na domaćem finansijskom tržištu. Takođe, u poređenju sa rizikom ulaganja u akcije, obveznice su manje rizične. Prema tome, očekivano je da će još rasti interes za ovakav vid ulaganja i prikupljanja sredstava. Osim toga, banke kao emitenti obveznica na ovaj način mogu da obezbijede dugoročne izvore sredstava za za različite plasmane. Emitovanjem obveznica u narednom periodu pružiće se dodatni impuls za rast domaćeg tržišta kapitala.
Sažeto, zaključili smo da se prednosti emitovanja obveznica ogledaju u mogućnosti pribavlјanja znatno većih iznosa nego pozajmlјivanjem od banke. Takođe, smatra se da se emisijom obveznica stvara i širi baza investitora što olakšava pribavlјanje veće količine sredstava. Osim toga, emisija obveznica ima i marketinški efekat transparentnosti poslovanja i eksponiranost emitenta. Ove prednosti omogućavaju upravlјanje vlastitim dugom, smanjenje izloženosti prema jednoj banci i smanjenje cijene zaduživanja. Pored nedovolјnog nivoa znanja, iskustava i nepovjerenja, kao razlog za manji interes emitenata za emisijom obveznica možemo navesti i nedovolјan nivo sekundarne trgovine odnosno likvidnosti. Osim toga, emisija obveznica podrazumijeva duži vremenski period do realizacije i značajne troškove realizacije zaduživanja, ali i značajnu transparentnost poslovanja emitenta. S druge strane, krediti predstavlјaju bilateralni dogovor oko uslova finansiranja banke i klijenta i kao najznačajnija prednost se navode brzina pribavlјanja sredstava, manje procedura, manji iznosi zaduživanja i sl. Dalјi razvoj domaćeg tržišta kapitala moguć je ukidanjem postojećih ograničenja i postavlјanje ograničenja na kapital i aktivu institucionalnih investitora (slično kao kod banaka) i preorijentaciom poslovnih banaka na domaće tržište kapitala.
Takođe, naglasili smo da jedan od mehanizama orijentacije banaka na domaće tržište kapitala predstavlјa emitovanje depozitnih sertifikata.
Ilustracije radi, zaklјučno sa 30. junom 2013. godine u Republici Srpskoj ukupni depozitni potencijal banaka iznosio je 4,4 milijardi KM. Ukoliko samo pet odsto ukupnih depozita sa kojima banke u RS raspolažu, banke prikuplјaju u vidu depozitnih sertifikata i prikuplјanjem ovih depozita na domaćem tržištu kapitala, to bi značilo povećanje prometa na Banjalučkoj berzi za 220 miliona KM godišnje ili za 87,12% više nego 2012. godine.
Prema tome, treba očekivati da dalјi impuls za razvoj finansijskih instrumenta na domaćem finansijskom tržištu daju banke. Uspješan primjer razvoja tržišta obveznica predstalјaju obveznice koje su emitovane po osnovu duga entiteta. Ove obveznice imaju atraktivne prinose do dospijeća, potcjenjene su i mogu poslužiti kao dobar kolateral za uzimanje novih kredita i ostavlјaju mogućnost dalјeg razvoja domaćeg tržišta kapitala.
Na finanijskim tržištima, razvijenijim od našeg, pri ulaganju u obveznice emitenti i investitori se mogu osloniti na ocjenu koju obveznica dobije od agencije za rejting. U poslјednje tri godine dolazi do značajnijeg razvoja tržišta obveznica u Republici Srpskoj. Ukoliko se sadašnji emitenti obveznica pokažu kao odgovoran emitent, ubuduće treba očekivati veće interesovanje i drugih institucionalnih investitora, prije svega investicionih fondova i osiguravajućih društava.
Takođe, naglasili smo da jedan od mehanizama orijentacije banaka na domaće tržište kapitala predstavlјa emitovanje depozitnih sertifikata.
Ilustracije radi, zaklјučno sa 30. junom 2013. godine u Republici Srpskoj ukupni depozitni potencijal banaka iznosio je 4,4 milijardi KM. Ukoliko samo pet odsto ukupnih depozita sa kojima banke u RS raspolažu, banke prikuplјaju u vidu depozitnih sertifikata i prikuplјanjem ovih depozita na domaćem tržištu kapitala, to bi značilo povećanje prometa na Banjalučkoj berzi za 220 miliona KM godišnje ili za 87,12% više nego 2012. godine.
Prema tome, treba očekivati da dalјi impuls za razvoj finansijskih instrumenta na domaćem finansijskom tržištu daju banke. Uspješan primjer razvoja tržišta obveznica predstalјaju obveznice koje su emitovane po osnovu duga entiteta. Ove obveznice imaju atraktivne prinose do dospijeća, potcjenjene su i mogu poslužiti kao dobar kolateral za uzimanje novih kredita i ostavlјaju mogućnost dalјeg razvoja domaćeg tržišta kapitala.
Na finanijskim tržištima, razvijenijim od našeg, pri ulaganju u obveznice emitenti i investitori se mogu osloniti na ocjenu koju obveznica dobije od agencije za rejting. U poslјednje tri godine dolazi do značajnijeg razvoja tržišta obveznica u Republici Srpskoj. Ukoliko se sadašnji emitenti obveznica pokažu kao odgovoran emitent, ubuduće treba očekivati veće interesovanje i drugih institucionalnih investitora, prije svega investicionih fondova i osiguravajućih društava.
Inače, zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu – Časopis za ekonomsku teoriju i praksu (Proceedings of the Faculty of Economics in East Sarajevo) je stalna je naučna publikacija Fakulteta. Izlazi od 1994. godine, i to u kontinuitetu jednom godišnje. Časopis je, prema kategorizaciji Ministarstva za nauku i tehnologiju Republike Srpske, osvojio 28 od mogućih 30 bodova i time svrstan u prvu kategoriju naučnih časopisa i postao prvi na rang listi. Zbornik radova Ekonomskog fakultata u Istočnom Sarajevu proglašen je kao najbolji naučni i stručni časopis za 2012. godinu u Republici Srpskoj.
Ovih dana očekujemo recenzije za treći zajednički rad. Na kraju, koristim priliku da se zahvalim Saši na dragocjenim sugestijama, komentarima i idejama u mojim prethodinim autorskim člancima, kolumnama i projektima. Budući da smo do sada imali veoma uspješnu saradnju nadam se još mnoštvu uspješnih projekata sa Sašom.