Promet na Banjalučkoj berzi 2013. je povećan za 43,5 odsto na 375,86 miliona KM. Povećanje je najvećim dijelom rezultat emisija obveznica i trezorskih zapisa Vlade RS, te nešto većeg iznosa blok poslova. Dvostruko veća ponuda trezoraca nego 2012, tačnije 190,89 miliona KM, predstavlja više od polovine ukupnog prometa. Cijena šestomjesečnog trezorskog zapisa u 2011. godini iznosila je 3,19%, a krajem 2013. godine 2,08% što znači da je Vlada pod istim uslovima jeftinije došla do novca. Ako se rokovi dospjeća u narednim emisijama još „skrate“ Srpska može emitovati više serija sa kraćim rokovima dospjeća čime bi ostvarila manju kamatnu stopu.
Istovremeno, na „pravom“ tržištu kapitala, osim nastavka povećanja broja transakcija još od 2008. i nije bilo značajnih promjena. Redovan promet akcijama prošle godine je bio gotovo kao i 2012, a ukupan redovan promet porastao za 24 odsto. Uz obveznice RSRS, akcije "Telekoma Srpske" su (zahvaljujući zadovoljavajućim poslovanjem i atraktivnom dividendnom politikom u odnosu na ostale mogućnosti za ulaganje) i dalje bile najatraktivnije. Kretanje akcija i indeksa zahtjeva posebnu analizu i o tome ćemo drugom prilikom.
Od povezivanja trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i Podgoričke berze koje je obilježilo 2012. godinu očekivalo se da učesnicima na tržištu smanji troškove trgovanja, a da tek u srednjoročnom periodu pokaže rezultate u vidi povećanja prometa. Povezivanje berzi moglo (bi) se ostvariti po uzrou na baltički model. To bi podrazumijevalo da se na jednoj platformi može trgovati svim hartijama od vrijednosti u regionu, a berze i ostale institucije tržišta kapitala bi zadržavale formalnu samostalnosti. Međutim, neke berze su već na platformama poput njemčke XETRA ili švedske OMX i ne treba očekivati da budu oduševljene novom ponudom za integraciju balkanskih berzi. Takođe, neke su mnogo uložile u razvoj svojih tehnologija i teško će opravdati njihovu zamjenu zbog povezivanja. Dalje, tržišta kapitala iz regije još kaskaju za procesima u EU. Zaostajemo u reformama penzijskog sistema, investicionih fondova, (životnog) osiguranja, zaštite investitora i finansijskog opismenjavanja stanovništva.
Najava nove ere na Banjalučkoj berzi možda 30.12.2013. kada je obavljena prva transakcija na tržištu novca čime su krunisani napori na uvođenju i predstavljanju sistema tržišta novca. Ovime je ova Banjalučka berza postala prva u regiji koja nudi takve poslove. Pravilima tržišta novca je regulisano trgovanje depozitima, kratkoročnim hartijama od vrijednosti, repo ugovorima i devizama. Već se najavljuju i prve repo transakcije. Ove mogućnosti treba da zainteresuju banke, osiguravajuće kuće, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicionim fondovima, berzanske posrednike i druge finansijske institucija u BiH. Ukoliko bi CB BiH prihvatila (n)ove instrumente, na primjer trezorske zapise, kao rezerve, banke bi oslobodile dodatnu gotovinu s kojom bi bilo moguće finansirati svi nivoe vlasti, bez nužnog uzimanja kredita van granica BiH.
Takođe, Banjalučka berza iskazala je spremnost da iduće godine organizuje jedinstveni sistem za multilateralne kompenzacije i cesije između pravnih subjekata u RS. Osvježenje i nove prilike uvidu tržišta novca su tu. Sačekajmo da vidimo ima li interesa njihovo korištenje.
Istovremeno, na „pravom“ tržištu kapitala, osim nastavka povećanja broja transakcija još od 2008. i nije bilo značajnih promjena. Redovan promet akcijama prošle godine je bio gotovo kao i 2012, a ukupan redovan promet porastao za 24 odsto. Uz obveznice RSRS, akcije "Telekoma Srpske" su (zahvaljujući zadovoljavajućim poslovanjem i atraktivnom dividendnom politikom u odnosu na ostale mogućnosti za ulaganje) i dalje bile najatraktivnije. Kretanje akcija i indeksa zahtjeva posebnu analizu i o tome ćemo drugom prilikom.
Od povezivanja trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i Podgoričke berze koje je obilježilo 2012. godinu očekivalo se da učesnicima na tržištu smanji troškove trgovanja, a da tek u srednjoročnom periodu pokaže rezultate u vidi povećanja prometa. Povezivanje berzi moglo (bi) se ostvariti po uzrou na baltički model. To bi podrazumijevalo da se na jednoj platformi može trgovati svim hartijama od vrijednosti u regionu, a berze i ostale institucije tržišta kapitala bi zadržavale formalnu samostalnosti. Međutim, neke berze su već na platformama poput njemčke XETRA ili švedske OMX i ne treba očekivati da budu oduševljene novom ponudom za integraciju balkanskih berzi. Takođe, neke su mnogo uložile u razvoj svojih tehnologija i teško će opravdati njihovu zamjenu zbog povezivanja. Dalje, tržišta kapitala iz regije još kaskaju za procesima u EU. Zaostajemo u reformama penzijskog sistema, investicionih fondova, (životnog) osiguranja, zaštite investitora i finansijskog opismenjavanja stanovništva.
Najava nove ere na Banjalučkoj berzi možda 30.12.2013. kada je obavljena prva transakcija na tržištu novca čime su krunisani napori na uvođenju i predstavljanju sistema tržišta novca. Ovime je ova Banjalučka berza postala prva u regiji koja nudi takve poslove. Pravilima tržišta novca je regulisano trgovanje depozitima, kratkoročnim hartijama od vrijednosti, repo ugovorima i devizama. Već se najavljuju i prve repo transakcije. Ove mogućnosti treba da zainteresuju banke, osiguravajuće kuće, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicionim fondovima, berzanske posrednike i druge finansijske institucija u BiH. Ukoliko bi CB BiH prihvatila (n)ove instrumente, na primjer trezorske zapise, kao rezerve, banke bi oslobodile dodatnu gotovinu s kojom bi bilo moguće finansirati svi nivoe vlasti, bez nužnog uzimanja kredita van granica BiH.
Takođe, Banjalučka berza iskazala je spremnost da iduće godine organizuje jedinstveni sistem za multilateralne kompenzacije i cesije između pravnih subjekata u RS. Osvježenje i nove prilike uvidu tržišta novca su tu. Sačekajmo da vidimo ima li interesa njihovo korištenje.