Potencijal tržišta novca

Promet na Banjalučkoj berzi 2013. je povećan za 43,5 odsto na 375,86 miliona KM. Povećanje je najvećim dijelom rezultat emisija obveznica i trezorskih zapisa Vlade RS, te nešto većeg iznosa blok poslova. Dvostruko veća ponuda trezoraca nego 2012, tačnije 190,89 miliona KM, predstavlja više od polovine ukupnog prometa. Cijena šestomjesečnog trezorskog zapisa u 2011. godini iznosila je 3,19%, a krajem 2013. godine 2,08% što znači da je Vlada pod istim uslovima jeftinije došla do novca. Ako se rokovi dospjeća u narednim emisijama još „skrate“ Srpska može emitovati više serija sa kraćim rokovima dospjeća čime bi ostvarila manju kamatnu stopu.
Istovremeno, na „pravom“ tržištu kapitala, osim nastavka povećanja broja transakcija još od 2008. i nije bilo značajnih promjena. Redovan promet akcijama prošle godine je bio gotovo kao i 2012, a ukupan redovan promet porastao za 24 odsto. Uz obveznice RSRS, akcije "Telekoma Srpske" su (zahvaljujući zadovoljavajućim poslovanjem i atraktivnom dividendnom politikom u odnosu na ostale mogućnosti za ulaganje) i dalje bile najatraktivnije. Kretanje akcija i indeksa zahtjeva posebnu analizu i o tome ćemo drugom prilikom.
Od povezivanja trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i Podgoričke berze koje je obilježilo 2012. godinu očekivalo se da učesnicima na tržištu smanji troškove trgovanja, a da tek u srednjoročnom periodu pokaže rezultate u vidi povećanja prometa. Povezivanje berzi moglo (bi) se ostvariti po uzrou na baltički model. To bi podrazumijevalo da se na jednoj platformi može trgovati svim hartijama od vrijednosti u regionu, a berze i ostale institucije tržišta kapitala bi zadržavale formalnu samostalnosti. Međutim, neke berze su već na platformama poput njemčke XETRA ili švedske OMX i ne treba očekivati da budu oduševljene novom ponudom za integraciju balkanskih berzi. Takođe, neke su mnogo uložile u razvoj svojih tehnologija i teško će opravdati njihovu zamjenu zbog povezivanja. Dalje, tržišta kapitala iz regije još kaskaju za procesima u EU. Zaostajemo u reformama penzijskog sistema, investicionih fondova, (životnog) osiguranja, zaštite investitora i finansijskog opismenjavanja stanovništva.
Najava nove ere na Banjalučkoj berzi možda 30.12.2013. kada je obavljena prva transakcija na tržištu novca čime su krunisani napori na uvođenju i predstavljanju sistema tržišta novca. Ovime je ova Banjalučka berza postala prva u regiji koja nudi takve poslove. Pravilima tržišta novca je regulisano trgovanje depozitima, kratkoročnim hartijama od vrijednosti, repo ugovorima i devizama. Već se najavljuju i prve repo transakcije. Ove mogućnosti treba da zainteresuju banke, osiguravajuće kuće, mikrokreditna društva, društva za upravljanje investicionim fondovima, berzanske posrednike i druge finansijske institucija u BiH. Ukoliko bi CB BiH prihvatila (n)ove instrumente, na primjer trezorske zapise, kao rezerve, banke bi oslobodile dodatnu gotovinu  s kojom bi bilo moguće finansirati svi nivoe vlasti, bez nužnog uzimanja kredita van granica BiH.
Takođe, Banjalučka berza iskazala je spremnost da iduće godine organizuje jedinstveni sistem za multilateralne kompenzacije i cesije između pravnih subjekata u RS. Osvježenje i nove prilike uvidu tržišta novca su tu. Sačekajmo da vidimo ima li interesa njihovo korištenje.

Indeks ekonomskih sloboda 2014

Objavljen je novi indeks ekonomskih sloboda Index of Economic Freedom (The Heritage Foundation) koji pokazuje parametre poput zaštite privatne svojine, nivo državne potrošnje, oporezivanja, regulacije i sl. u svijetu. Ideja koncepta ekonomskih sloboda je da široke ekonomske slobode pružaju više izbora pojedincima da alociraju resurse (dobra i rad) na tržištu i tako ostvare veće blagostanje za sebe i privrede u cjelini. Tačnije, mjere se poslovna sloboda, sloboda trgovine, fiskalna sloboda, državna potrošnja, monetarna sloboda, sloboda ulaganja, finansijska sloboda, imovinska prava, sloboda od korupcije i sloboda rada. Cilj je da se odredi stepen u kojem građani mogu slobodno (bez negativnih posljedica) koristi vlastite resurse, rad i zaradu. Ilustracije radi, što je državna potrošnja racionalnija poreskim obveznicima je bolje jer su manje oporezovani i slobodnije rapolažu novcem. Prema tome, država je uspješnija što su veće ekonomske slobode pojedinaca.

Promjene u vrijednostima pokazatelja ekonomskih sloboda najčeće se dovode u vezu sa širenjem tražnje za svojevrsnim luksuznim dobrom, ali i političkim slobodama zbog širenja demokratije i vladavine prava. Postoji mnogo naučnih članaka i dokaza koji dokazuju pozitivnu vezu između širine ekonomskih sloboda i rasta privrede. Poređenjem zemalja sa različitom širinom ekonomskih sloboda zaključuje se da veći nivo ekonomskih sloboda dugoročno podstiče privredni rast.

Zanimljivo je uporediti Bosnu i Hercegovinu sa drugim zemljama na Balkanu tokom posljednjih nekoliko godina. Izvještaj pokazuje, da je Bosna i Hercegovina ubjedljivo najgora u regionu što se tiče ekonomskih sloboda. 

 „Rezultat“ Bosne i Hercegovine je između Indonezije (58,5) i Nikaragve (58,4) odnosno Bosna i Hergegovina pripada grupi uglavnom ekonomski neslobodnih zemalja. Rezultat je 1,9 poena ispod svjetskog prosjeka, pet poena ispod prosjeka regije i 22,8 poena ispod prosjeka prvih deset zemalja koje se smatraju ekonomski slobodnima[1]. Podsjećanja radi, među prvih deset nisu SAD, Francuska, Švedska, Norveška, Njemačka niti Britanija. I površnim pregledom presjeka stanja u regionu primjetićete da Albanija bilježi ubjedljivo najveći rast tokom posljednje tri godine. Zapravo, ekonomski rast Albanije tokom posljednjih desetak godina iznosi i do šest odsto godišnje što je stavlja među najbrže rastućim ekonomijama u Evropi. Mnogima su ovakvi podaci začuđujući. Tim prije što je Albanije “nekad” bila “kraj svijeta”. Ipak, otkirvanje promjena u ekonomskom sistemu i institucijama u Albanije bilo bi od izuzetne koristi.

 Ovakve analize podsjećaju na predstavu "Stilske vježbe" Rejmona Kenoa. Predstava se sastoji od mnoštva varijacija sa istom centralnom temom tj. svaka varijacija opisuje isti događaj ali na potpuno različit način. Keno (1903-1976) je, u događaj iz jednog pariskog autobusa ispričao na 99 različitih načina. Okosnica jedne od priča bilo je jedno dugme, koje je "pobjeglo" sa kaputa jednog od putnika, u drugoj priči je to izgled jednog od putnika, u trećoj odnosi među njima... i svaka priča bila je jednako istinita. U skladu sa tim, svako može isti događaj ili izvještaj da doživi drugačije. Pogotovo ako ga poredi sa nekim drugim periodom. Zapravo, što više detalja uzmete u obzir dobijate više argumenata za afirmaciju ili negaciju određene tvrdnje. Prema tome, nekome su ovi podaci sjajni, drugima su očajni tako da i u tumačenju ovih pokazatelja treba imati jednu dozu fleksibilnosti. To i jesu analize - rastavljanje neke cjeline na njezine dijelove. Dijelovi se klasifikuju, istražuju, upoređuju i vrednuju. Kad sam počeo da šaljem analize na Bloomberg vidio sam da za vrijednost jedne jedine hartije zna da bude preko 100 različitih prognoza kretanja do kraja godine. 

Među teoretičarima postoji dilema da li ekonomske slobode prethode privrednom rastu[2] ili veće stope ekonomskog rasta vode širim ekonomskim slobodama[3]? Takođe, jedna grupa ekonomista vjeruje da obe serije podataka direktno zavise od “trećeg” faktora. Dakle, pitanje je da li je privredni rast posljedica više mogućnosti izbora za pojedinca ili je širenje tržišta rezultat ekonomskog rasta. Međutim, mislim da ćemo se svi saglasiti da ako želimo da ostvarimo ozbiljan ekonomski rast i razvoj, nužno je da poradimo na popravljanju rezultata iz oblasti vladavine prava, korupcije, ekonomskih sloboda... Ili, u duhu “Stilskih vježbi” – imamo izuzetno veliki prostor za napredak.

---

[1] Deset najslobodnijih zemalja svijeta su: Hong Kong (prosječna ocjena 90,1), Singapur (89,4), Australija (82), Švajcarska (81,6), Novi Zeland (81,2), Kanada (80,2), Čile (78,7), Mauricijus (76,5), Irska (76,2) i Danska (76,1).

[2] Heckelman je razložio ovaj indeks indeks i određenim testovima pokazao da su osam od deset elemenata IEF indeksa statistički značajni uzroci rasta, da je najznačajniji faktor dugoročno niska inflacija a da tri od osam „aktivnih faktora“ djeluju sa odloženim dejstvom od dvije ili tri godine. Šire vidi: Heckelman, C. Jac. Economic Freedom and Economic Growth: A Short-Run Causal Investigation. Journal of Applied Economics, may Vol. III, No.1. Buenos Aires: Universidad del CEMA, 2000. Dostupno na: http://www.cema.edu.ar/publicaciones/download/volume3/heckelman.pdf. Pristupljeno 16.1.2014.

[3] Do sličnih zaključaka su došli Farr, Lord i Wolfenbarger, ali oni u zaključku svog rada, ne odbacuju mogućnost da važi i obrnuta veza od pretpostavljene - od većeg nivoa dohotka ka širim slobodama. Šire vidi: Farr, W. Kenn, Lord A. Richard, Wolfenbarger J. Larry. Economic Freedom, Political Freedom and Economic Well-Being: A Causality Analysis. Washington: Cato Journal, Fall Vol. 18, No.2, Cato Institute, 1998. Dostupno na: http://econpapers.repec.org/article/ctojournl/v_3a18_3ay_3a1998_3ai_3a2_3ap_3a247-262.htm. Pristupljeno 16.1.2014.