Splav na Vrbasu Slika preuzeta sa Panoramio.com |
Često
sa prijateljima ćaskam o štednji i alternativama štednje. Najčešće se diskusija
svede na ulaganje u obveznice RSRS (Republika Srpska - izmirenje ratne štete) ili štednju u banci. Jednostavno, većina naših sugrađana ove hartija percipira kao risk free. Naravno, ova ulaganja to nisu ali u opuštenoj priči uz kaficu kraj Vrbasa i ovakav opis, uz malu ogradu - može da se prihvati.
U odnosu na analizu majaprošle godine u bankama su kamatne stope u posljednjih značajno promijenjene. U
međuvremenu je iznos štednje stanovništva premašio date kredite stanovništvu.
Ovaj podatak pokazuje da zapravo stanovništvo kreditira banke. Ruku na srce, ne
postoje podaci o građanima koji imaju toliki novac u bankama ali podatak sam po
sebi mnogo govori. O tom fenomenu ću pisati drugom prilikom.
Danas
ću porediti mogućnosti ulaganja u obveznice serije RSRS sa štednjom u banci.
S
ciljem da utvrdim potencijalne dobitke napravio sam tabelu-pregled kamatnih
stopa koje nude banke u Banjaluci. U bilo koju
banku da uložite, sigurnost Vaše štednje Vam garantuje i Agencija za osiguranje
depozita Bosne i Hercegovine za uloge u vrijednosti do 50.000 KM. Kamata na
oročenu štednju kod većine banaka obračunava se mjesečno, konformnom metodom, a
isplata ili pripis tako obračunate kamate vrši se na dan isteka roka oročenja,
odnosno na način kako je ugovoreno.*
Podsjećanja
radi, prilažem i način obračuna po i konformnoj
metodi.
Prošli
put kada sam pravio ovu komparaciju računao sam prinose do visine od 100.000,00
KM. Danas ću prikazati komparacije ulaganja 10.000,00 KM u banku (osim ako nije
drugačije naglašeno) ili u obveznice.
Prihvatam
da sam negdje napravio propust jer su različiti prikazi po periodima i po
iznosima. Dakle, ponude se razlikuju od banke do banke. Zbog toga ostavljam
link na ponudu svake banke pa koga više zanima može lako da provjeri moju
računicu. Takođe, moj prikaz obuhvata nominalnu a ne efektivnu kamatnu stopu na
uloge u konvertibilnim markama (slika 1.) O
razlici između nominalne i efektivne kamatne stope pisao sam na portalu
Novac.ba. Na tom sajtu imaju još širi i sjajan pregled svih mogućnosti
štednje u Bosni i Hercegovini. Predlažem da u svakom slučaju pogledate i prikaz na tom sajtu.
Slika broj 1. - Prikaza kamatnih stopa koje banke nude na oročenu štednju (kliknite na sliku za uvećanje) |
Tabela pokazuje procente na godišnjem nivou. Na primjer, ako negdje stoji da je kamata 1,2% za tri mjeseca na uloženih 10.000,00 KM za tri mjeseca biste dobili manje od 10.030,00 KM.
Jedan prijatelj je primjetio da mu se čini da što je banka “sigurnija” i “bolja” to daje nižu stopu. Sličan pristup ima i teorija. Međutim, u ovom tekstutema nije analiza bilansa banaka pa smatrajte nisam ja dao ovakav komentar. Uočavamo da prosječna kamata u bankama u Banjaluci na perod od 12 mjeseci iznosi oko 2,5 odsto. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa inflacije u 2013. godini, u Republici Srpskoj, iznosila je oko dva odsto, građani koji štede imaju nekakve koristi, u smislu da im inflacija nije u potpunosti pojela vrijednost novca. Ipak, treba voditi računa da su kamatne stope na štednju na niže iznose manje. U svakom slučaju štednja u banci može da sačuva vrijednost novca. Takođe, kamate na štednju nisu visoke ni u razvijenim zemljama ali su u tim zemljama niže kamate na kredite. Jednostavno, banke i rejting agencije rangiraju zemlje po stepenu rizika. Imamo li u vidu činjenicu da BiH spada u red rizičnih, i ulaganje banaka ovdje je rizičnije pa, prema tome, znamo i razlog zbog kojeg je kamata na kredite ovdje veća. Poređenja radi, uporedićemo drugu investicionu mogućnost - ulaganje u državne obveznice. Oni koji drže obveznice do dospjeća će dobijati godišnju kamatu u iznosu od 1,5 odsto na nominalnu vrijednost, a kad prođe grejs period narednih 10 godina dobijaće 10 odsto glavnice i kamatu od 1,5 odsto na preostali dug. Pogledajmo i podatke o najtrgovanijim obvezicama na Banjalučkoj berzi na dane 30.12.2011., 31.12.2012. i 30.12.2013. i 31.7.2014. s ciljem da uvidimo mogućnosti ostvarenja zarade u razlici u cijeni na ove dane. (slika 2.).
Jedan prijatelj je primjetio da mu se čini da što je banka “sigurnija” i “bolja” to daje nižu stopu. Sličan pristup ima i teorija. Međutim, u ovom tekstutema nije analiza bilansa banaka pa smatrajte nisam ja dao ovakav komentar. Uočavamo da prosječna kamata u bankama u Banjaluci na perod od 12 mjeseci iznosi oko 2,5 odsto. S obzirom na to da je prosječna godišnja stopa inflacije u 2013. godini, u Republici Srpskoj, iznosila je oko dva odsto, građani koji štede imaju nekakve koristi, u smislu da im inflacija nije u potpunosti pojela vrijednost novca. Ipak, treba voditi računa da su kamatne stope na štednju na niže iznose manje. U svakom slučaju štednja u banci može da sačuva vrijednost novca. Takođe, kamate na štednju nisu visoke ni u razvijenim zemljama ali su u tim zemljama niže kamate na kredite. Jednostavno, banke i rejting agencije rangiraju zemlje po stepenu rizika. Imamo li u vidu činjenicu da BiH spada u red rizičnih, i ulaganje banaka ovdje je rizičnije pa, prema tome, znamo i razlog zbog kojeg je kamata na kredite ovdje veća. Poređenja radi, uporedićemo drugu investicionu mogućnost - ulaganje u državne obveznice. Oni koji drže obveznice do dospjeća će dobijati godišnju kamatu u iznosu od 1,5 odsto na nominalnu vrijednost, a kad prođe grejs period narednih 10 godina dobijaće 10 odsto glavnice i kamatu od 1,5 odsto na preostali dug. Pogledajmo i podatke o najtrgovanijim obvezicama na Banjalučkoj berzi na dane 30.12.2011., 31.12.2012. i 30.12.2013. i 31.7.2014. s ciljem da uvidimo mogućnosti ostvarenja zarade u razlici u cijeni na ove dane. (slika 2.).
Slika broj 2. - Prikaza čistih cijena obveznica serije RSRS na određene datume (kliknite na sliku za uvećanje) |
Podaci pokazuju konstantan rast cijena ovih obveznica. Nisam želio da prikaz opterećujem iznosom kapitalne dobiti i očekivanim prinosom do dospjeća. Za prikaz toga poslužiće sljedeće dvije slike: kretanje cijena obveznica RSRS od emisije do danas (slika 3.) i kretanje efektivnog prinosa do dospjeća na iste obveznice za isti period (slika 4.) Poređenja radi, prikazana su i kretanja vrijednosti indeksa BIRS i FIRS
na određene datume. Na slikama su prikazane promjene cijena obveznica
(trend rasta) i promejne efektivnog prinosa do dospjeća na ove obveznice
(trend smanjenja).
Slika 3. - Prikaz promjene cijena obveznica RSRS u procentima od emitovanja do danas. Komparacije radi, prikazano je i kretanje vrijednosti indeksa BIRS i FIRS (kliknite na sliku za uvećanje) |
Dakle, ulagač koji je ulagao samo u obveznice RSRS imao je mogućnost da i za manje od godinu dana zaradi samo na kapitalnoj dobiti više od 30 odsto na uložen novac. Posebno pogledajte serije A, B, C, D i E tokom 2011. i 2012. godine. S druge strane, prinos do dospjeća ove na obveznice se smanjivao proporcionalno njihovom rastu. Sada efektivni prinos do dospjeća na sve obveznice RSRS iznosi između sedam do osam odsto.
Slika 4. - Prikaz promjene prinosa do dosjeća na obveznice RSRS u procentima od emitovanja do danas.(kliknite na sliku za uvećanje) |
NAPOMENA: Ovaj, niti bilo koji drugi tekst o ulaganjima u hartije od vrijednosti na ovom blogu, nije plaćen. Priložene informacije nisam objavio zato što imam namjeru da promovišem neku banku, brokersku kuću ili drugu instituciju. Takođe, tekstovi nisu napisani s ciljem da pokušam da izlobiram bilo kakvu novčanu naknadu, bolje uslove, veće kamatne stope ili niže provizije za bilo koju svoju aktivnost. Tabele i grafikoni su informativnog karaktera i postoji mogućnost da neke cifre nisu korektno "povučene".
Autor nije ovlašteni finansijski savjetnik.
Mišljenja i stavovi u na blogu su izneseni s najboljom namjerom. Nijedna tvrdnja sa bloga nije preporuka za prodaju niti kupovinu hartija od vrijednosti niti poziv za primjenu neke strategije investiranja. Stoga, nijedna tvrdnja sa bloga ne smije biti razlog Vaše odluke za (ne)ulaganja u određene hartije od vrijednosti. Takođe, istorijski prinos nije garancija budućih prinosa.
Stavovi na blogu nisu zvaničan stav poslodavca autora.
Investicione odluke donesite sami ili uz pomoć ovlaštenog savjetnika.
[*] Još jednom naglašavam da je odabirom štednje u bilo kojoj banci u BiH sigurnost Vašeg novca do 50.000 KM zagarantovana prema Zakonu o osiguranju depozita putem Fonda za osiguranje depozita kod Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine.