четвртак, 10. октобар 2013.

Jedinstvena supervizija



Finansijski stručnjaci u Srpskoj načelno su pozdržali inicijativu Predsjednika Narodne skupštine, za uspostavljanje jedinstvene entitetske supervizije finansijskog sektora. Podsjetiću, Predsjednik Radojičić se, u ime kluba poslanika SNSD-a, založio za usvajanje zaključka kojima bi Vlada RS bila zadužena da razmotri i predloži objedinjavanje Agencije za bankarstvo, Agencije za osiguranje i Komisije za hartije od vrijednosti RS. Radojičić je istakao da bi jedinstvena kontrola svih finansijskih subjekata spriječila prebacivanje odgovornosti jednih regulatora na druge.
Prema ovom prijedlogu, jedinstveni supervizor bi poptpuno kontrolisao finansijske subjekate po modelu koji postoji u Mađarskoj, Poljskoj, Danskoj, Švedskoj, Estoniji, Letoniji, Malti a dosta je sličan sa modelom koji postoji u Austriji, Češkoj, Finskoj, Njemačkoj, Slovačkoj i drugim zemljama EU. To su tzv. “cross-sector" sistemi u kojem su agencije za nadzor integrisane u jednu bez uloge Centralne banke u superviziji. Ruku na srce, naš finansijski sistem nije poput razvijenih finansijskih sistema u kojima različiti sektori sve više nalikuju jedan drugom ali će približavanjem EU sve više ličiti na taj model tako da je realno razmišljanje o “kopiranju” uspješnih iskustava.
Dakle, za očekivati je da bi konsolidovana agencija omogućila bolju iskoristivost ljudskih potencijala i tehničkih resursa. Takođe, institucionalnom konsolidacijom mogu se (is)koristiti prednosti ekonomije obima - jedan softver, jedno računovodstvo i svi stručnjaci u na istom mjestu. S tim u vezi, možda postoji (ali ne veliki) prostor za smanjivanje troškove naknada za one koji su nazirani. Bitno je istaći da se prostim uvidom u sve dosadašnje izvještaje agencija može reći da nema sumnje da bi zajednička agencija bila potpuno finansijski samoodrživa.
U bankocentričnim sistemima (poput našeg) kod kojih supervizor nad bankarskim sektorom ima dominantan položaj, jedinstvena institucija može zadržati dominantnu ulogu i u slučaju stvaranja jedinstvenog supervizora. Međutim, treba se podsjetiti iskustava sadašnjih članica EU koja pokazuju da konsolidovanje supervizora neće rezultovati razvitkom finansijskih tržišta. Prema tome, konsolidacijom supervizije naše tržište neće postati sofisticirano i razvijeno. Takođe, ako postojeći supervizori provode manjkav nadzor nad određenim sektorima, on će ostati takav ako dođe do konsolidacije.
Najvažnije, osnivanje jedinstvenog finansijskog supervizora ne bi narušilo ustavno uređenje, a zadržalo bi i unaprijedilo nadzor i regulaciju na entitetskom nivou. S tim u vezi, ako bi se pristupilo objedinjavanju supervizora, uz sve analize, potrebno je i pripremiti nove zakone (o bankama, o štedno-kreditnim institucijama i sl.) koji bi implementirali i harmonizovali standarde EU s ciljem harmonizacije prava sa direktivama, principima Bazelskog komiteta za nadzor nad poslovanjem banaka, aktuelnim tendencijama u zakonodavstvu i usaglašavanje sa već izvršenom reformom privrednog zakonodavstva (novim Zakonom o privrednim društvima, o registraciji privrednih subjekata, o stečajnom postupku i dr.).