U ekonomskom magazinu Udruženja ekonomista RS "SWOT" je objavljen moj članak.
Na Banjalučkoj berzi trguje se više od deset godina. Institucije tržišta kapitala insistiraju na pružanju sveobuhvatnih informacija o poslovanju emitenata. Ipak, proces privatizacije u kojem su građani postali akcionari, ali ne i edukovani investitori, stvorio je pogrešnu predstavu o tome šta je berza, jer veliki broj građana doživljava berzu kao mjesto na kojem mogu tek da prodaju akcije ili obveznice. Najveći razlog za to je taj što se informisanju i upravljanju stečenom imovinom nije posvetilo dovoljno pažnje.
Poredeći nivo tržišne kapitalizacije, stepena i transparentnosti primjene standarda korporativnog upravljanja, efikasnosti poslovanja emitenata, likvidnosti, aktivnosti investitora i razvijenosti tržišta novca u odnosu na evropske berze uočavamo pravac razvoja Banjalučke berze.
Nivo primjene standarda korporativnog upravljanja iznosi 12,4 odsto, što je ispod zemalja srednje i istočne Evrope u kojima se kreće od 21,3 odsto u Hrvatskoj do 38 odsto u Češkoj. Međutim, pohvalno je što se posljednjih godina uspješno radi na usvajanju kodeksa ponašanja i standarda upravljanja kod emitenata koji se u budućnosti vide na berzi.
Akcionarska društva na Banjalučkoj berzi su prošle godine ostvarila neto dobit u iznosu od 177 miliona KM, što je prinos na aktivu od oko 1,2 odsto. Poredeći ovaj prinos sa prošlogodišnjom inflacijom u iznosu od 2,1 odsto, uočavamo da emitenti nisu uspjeli da očuvaju realnu vrijednost imovine svojih akcionara - odnosno da akcionarska društva neefikasno posluju.
Djelimično rješenje problema nelikvidnosti leži u razvoju domaćih institucionalnih investitora. Zato stručna javnost sa velikim interesom posmatra angažman IRB RS i PREF-a na tržištu kapitala. Potezi i rezultati ovih investitora bi mogli da podstaknu osnivanje penzijskih fondova koji bi penzijsku štednju građana ulagali na tržište kapitala te u zatvorene investicione fondove, ali i osiguravajuća društva, da bi aktivnije upravljali portfeljom.
Sporazum o povezivanju trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i Podgoričke berze potpisan je u oktobru prošle godine. Od sporazuma se očekuje da privuče nove investitore, smanji troškove trgovanja te da olakša povezivanje i neposrednu razmjenu iskustava i znanja među učesnicima na ovim tržištima. Kao argumenti za uvezivanje regionalnih berzi mogu poslužiti iskustva srednjoevropskih, baltičkih i skandinavskih zemalja koje uspješno sarađuju upravo na osnovu jedinstvenih trgovinskih platformi. Na primjer, Budimpeštanska, Bečka, Praška i Ljubljanska berza su prije nekoliko godina sprovele odluku o zajedničkom djelovanju sa ciljem da bude poboljšana likvidnost i olakšan pristup lokalnim tržištima. Danas je na berzi u Beču listirano "tek" 99, u Ljubljani 63, Budimpešti 53, a u Pragu 27 akcionarskih društava uz mnoštvo drugih hartija.
Nakon izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti treba očekivati da, uz trezorske zapise, uskoro "zaživi" i platforma za tržište novca i za zaključivanje repo transakcija sa dugoročnim hartijama od vrijednosti. Prema tome, prirodan pravac razvoja domaćeg tržišta kapitala je da se paralelno sa razvojem tržišta obveznica razvijaju tržišta novca i izvedenica, a smanjuje broj emitenata koji od "prisustva" na berzi imaju samo troškove.
Na Banjalučkoj berzi trguje se više od deset godina. Institucije tržišta kapitala insistiraju na pružanju sveobuhvatnih informacija o poslovanju emitenata. Ipak, proces privatizacije u kojem su građani postali akcionari, ali ne i edukovani investitori, stvorio je pogrešnu predstavu o tome šta je berza, jer veliki broj građana doživljava berzu kao mjesto na kojem mogu tek da prodaju akcije ili obveznice. Najveći razlog za to je taj što se informisanju i upravljanju stečenom imovinom nije posvetilo dovoljno pažnje.
Poredeći nivo tržišne kapitalizacije, stepena i transparentnosti primjene standarda korporativnog upravljanja, efikasnosti poslovanja emitenata, likvidnosti, aktivnosti investitora i razvijenosti tržišta novca u odnosu na evropske berze uočavamo pravac razvoja Banjalučke berze.
Nivo primjene standarda korporativnog upravljanja iznosi 12,4 odsto, što je ispod zemalja srednje i istočne Evrope u kojima se kreće od 21,3 odsto u Hrvatskoj do 38 odsto u Češkoj. Međutim, pohvalno je što se posljednjih godina uspješno radi na usvajanju kodeksa ponašanja i standarda upravljanja kod emitenata koji se u budućnosti vide na berzi.
Akcionarska društva na Banjalučkoj berzi su prošle godine ostvarila neto dobit u iznosu od 177 miliona KM, što je prinos na aktivu od oko 1,2 odsto. Poredeći ovaj prinos sa prošlogodišnjom inflacijom u iznosu od 2,1 odsto, uočavamo da emitenti nisu uspjeli da očuvaju realnu vrijednost imovine svojih akcionara - odnosno da akcionarska društva neefikasno posluju.
Djelimično rješenje problema nelikvidnosti leži u razvoju domaćih institucionalnih investitora. Zato stručna javnost sa velikim interesom posmatra angažman IRB RS i PREF-a na tržištu kapitala. Potezi i rezultati ovih investitora bi mogli da podstaknu osnivanje penzijskih fondova koji bi penzijsku štednju građana ulagali na tržište kapitala te u zatvorene investicione fondove, ali i osiguravajuća društva, da bi aktivnije upravljali portfeljom.
Sporazum o povezivanju trgovačkih platformi Banjalučke, Sarajevske i Podgoričke berze potpisan je u oktobru prošle godine. Od sporazuma se očekuje da privuče nove investitore, smanji troškove trgovanja te da olakša povezivanje i neposrednu razmjenu iskustava i znanja među učesnicima na ovim tržištima. Kao argumenti za uvezivanje regionalnih berzi mogu poslužiti iskustva srednjoevropskih, baltičkih i skandinavskih zemalja koje uspješno sarađuju upravo na osnovu jedinstvenih trgovinskih platformi. Na primjer, Budimpeštanska, Bečka, Praška i Ljubljanska berza su prije nekoliko godina sprovele odluku o zajedničkom djelovanju sa ciljem da bude poboljšana likvidnost i olakšan pristup lokalnim tržištima. Danas je na berzi u Beču listirano "tek" 99, u Ljubljani 63, Budimpešti 53, a u Pragu 27 akcionarskih društava uz mnoštvo drugih hartija.
Nakon izmjena Zakona o tržištu hartija od vrijednosti treba očekivati da, uz trezorske zapise, uskoro "zaživi" i platforma za tržište novca i za zaključivanje repo transakcija sa dugoročnim hartijama od vrijednosti. Prema tome, prirodan pravac razvoja domaćeg tržišta kapitala je da se paralelno sa razvojem tržišta obveznica razvijaju tržišta novca i izvedenica, a smanjuje broj emitenata koji od "prisustva" na berzi imaju samo troškove.
Нема коментара:
Постави коментар