U
sklopu obimne reforme planirano je smanjenje broja procedura sa sadašnjih 11
koje traju duže od mjesec dana na pet koje traju tri dana. Istim paketom
zakonskih rješenja predviđeno je i „rezanje“ troškova za pokretanje posla sa
sadašnjih 1.300 na 350 KM, te ukidanje vađenja uvjerenja o nepostojanju dugova
u registru novčanih kazni uz zadržavanje procedura nabavke pečata i otvaranja
računa u banci. Predložene mjere vode ka stvaranju sistema u kojem će ključnu
ulogu imati Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF)
koja će koordinisati upis kod ostalih institucija (Okružnog privrednog suda,
Poreske uprave i Zavoda za statistiku).
Izvještaji
stranih autoriteta i agencija odavno ukazuju na nužnost sprovođenja sličnih
reformi. Na primjer, u publikaciji Svjetske banke o uslovima poslovanja - "Doing
business" još prije nekoliko godina je navdeno da je u BiH napravljen
značajan napredak u smislu smanjivanja broja dana za početak poslovanja i
registracije imovine, ali da i dalje treba mnogo raditi na unapređenju
poslovnog ambijenta i investicione klime.
Publikacija
Doing
Business 2013: Smarter Regulations for Small and Medium-Size Enterprises
assesses (Poslovanje 2013: Pametniji propisi za malo i srednje
poduzetništvo) ocjenjuje propise koji utiču na poslovanje preduzeća u 185 zemalja
i rangira zemlje u 10 područja poslovne regulative. S kojom pažnjom vlade prate
ove izvještaje govori i podatak da je tokom protekle decenije-otkako se
objavljuje ovakav izvještaj, sprovedeno oko 2.000 preporučenih regulatornih
reformi u 180 zemalja.
Prema
ovom izvještaju, BiH je po uslovima poslovanja zauzela 126. mjesto i najslabije
je ocjenjena u regiji. Makedonija je prema uslovima poslovanja na 23. mjestu,
Slovenija na 35, Crna Gora na 51, Hrvatska na 84, Albanija na 85, Srbija na 86,
a Kosovo na 98. mjestu.
Podaci
u izvještaju obuhvataju period od juna 2011. do maja 2012. Prema tome, prvi rezultati
i efekti reforme sistema registracije firmi biće zvanično verifikovani tek u
ljeto 2014.
Prostora
za napredak i još reformi u pravcu (para)fiskalnog rasterećenja preduzeća i
sprovođenja mjera za jačanje privrede itekako ima. Na primjer, za dobijanje
građevinske dozvole u BiH treba 17 procedura i 180 dana, za dobijanje struje
treba sedam procedura koje traju 125 dana, za registraciju vlasništva treba
sedam procedura od 25 dana…
Ruku
na srce, poslovanje zavisi od mnogo uslova i resursa kao što su obrazovanost
stanovništva, regionalna i politička stabilnost, veličina tržišta i sl., ali to
su, uglavnom, uslovi koje je teško korigovati u kratkom roku dok je zakone
mnogo lakše unaprijediti. Za dobre zakone treba vremena, ali je i činjenica da
za jednu godinu zakonodavci mogu napraviti divovske iskorake u popravljanju
imidža zemlje i razvoja ekonomije.
Kao
primjer uspješnih reformi može poslužiti napredak Gruzije koja se priključila
grupi od deset zemalja sa najboljim uslovima poslovanja na svijetu. Prema
procjeni MMF-a, Gruzija neće stići BiH
po standardu ni u narednih pet godina, ali rast BDP-a Gruzije tokom 2011.
godine je iznosio 22 odsto, prošle godine devet, a i ove godine se očekuje
devet odsto. Podsjetimo se, za vrijeme SSSR, gruzijska ekonomija se oslanjala
uglavnom na poljoprivredu, rudarstvo i hidroenergiju. Nakon raspada SSSR-a i
prelaska na tržišnu ekonomiju, njena privreda ušla je u krizu u kojoj je
izgubila glavninu industrije, pa postaje zavisna od poljoprivrede i turizma.
Ipak reformama je došla u društvo najpoželjnijih zemalja za poslovanje.
Poredeći
ove dvije zemlje uviđamo sličnosti ali stiče se utisak da su poreski obveznici
u BiH taoci birokratije jer su u nepovrat otišle godine i prilike za popravak
imidž i uslova za poslovanje.
Нема коментара:
Постави коментар