Logičan slijed

U očajanju što već dugo nema kiše, seljaci odu kod lokalnog sveštenika da ih posavjetuje šta da čine da im suša ne uništi usjeve. Predloži im da idu na najveću njivu i da se čitav dan mole Bogu. Poslušaju ga, mole se čitav dan i ništa. Danima tako. Kiše nema. Jedan dan, već ljuti, dođu svešteniku a on ih u čudu pita jesu li zaista vjerovali da će pasti kiša i spremili se za nju.

- Jesmo! - vele oni.

- Eh, da jeste, ponijeli biste kišobrane! – odgovorio je.

Ova anegdota može da se primjeni i na naše uslove. Htjeli bismo da bude bolje, tražimo rješenja, osmatramo kako je u komšiluku, a da nas zadesi ono o čemu sanjamo vjerovatno bismo „pokisli“.

U prvoj deceniji postojanja tržišta kapitala u RS uspostavljene su sve institucije. Ako je u tom periodu bilo iluzorno očekivati više novih preduzeća na berzi, u ovoj deceniji to svakako treba očekivati.

Najznačajnija funkcija tržišta kapitala je alokacija kapitala tj. finansiranje rasta i razvoja preduzeća kroz emisije hartija od vrijednosti. Tako se omogućava preduzećima da dođu do novca koji nema rok dospjeća i kamatnu stopu-dokapitalizujući se, što je mnogo bolji potez od zaduživanja. Osim što bilanse preduzeća čini ljepšima, ta mogućnost preduzeća čini zdravijim od onih koja svoj rast finansiraju uzimajući kredite. Zato nije čudno što su među najuspješnijim kompanijama u svetu gotovo sva listirana na nekoj berzi. Da bi naše tržište kapitala, po uzoru na razvijena, doprinjelo razvoju privrede potrebno je da se još unaprjeđuje korporativno upravljanje i kontrola u svim preduzećima. Drugim riječima, da akcionari i revizori više pažnje posvete na mogućnost od izvlačenja dobiti iz preduzeća.

Kraj prve decenije postojanja tršišta kapitala kod nas je obilježio  Penzijski rezervni fond.PREF je od osnivanja pravio džinovske korake i ostvario je izuzetno važnetransakcije i rezultate. Zato treba podržavati poslovanje još penzijskih fondova koji bi penzijsku štednju građana ulagali na tržište kapitala. Jedna od mjera podrške je oslobađanje plaćanja poreza i doprinosa na uplate poslodavaca u penzijske fondove za zaposlene. Istovremeno, osiguravajuća društva, prije svega ona iz oblasti životnog osiguranja, mogu preuzeti značajniju ulogu, posebno na tržištu dužničkih instrumenata - obveznica. Nužno je i podstaći neka društva za upravljanje investicionim fondovima da se aktivnije posvete upravljanju svojim portfeljom. Paralelno sa tim će na značaju dobiti uloga IRBRS-e i PREF jer će imati priliku da kroz značajnije učešće u kupovini HOV, za koje se utvrdi da sigurno donose adekvatan prinos, aktivnije i konkretnije nastupaju na tržištu.

Neophodna je izmena nastavnih programa u školama kako bi i stanovništvo kroz redovno obrazovanje steklo više znanja o zaduživanju, štednji i investiranju. Neobično je da imamo ekonomiste „starog kova“ koji su diplomirali za vrijeme samoupravljanja i vlasnici su ili menadžeri nekih preduzeća, a ne razlikuju akciju od obveznice. Iskustva pokazuju da jedan broj takvih stručnjaka i ne poznaje mogućnosti pribavljanja novca na berzi.

Vizija Banjalučke berze je postati efikasan i moderan servis investitora koji je integrisan u regionalno tržište kapitala. Dakle, prirodan proces je, po uzoru na skandinavske i baltičke zemlje, povezivanjeregionalnih tržišta kapitala što će donijeti pozitivne efekte za sve.

S druge strane, prirodno je da se broj „manjih“ preduzeća koja su, „silom zakona“-privatizacijom, listirana na berzi smanji pod uticajem izmijenjene zakonske regulative. Ona podrazumeva da većinski vlasnik koji u preduzeću ima 95 odsto vlasništva, može da kupi preostali deo, da promeni pravnu formu preduzeća i da ga delistira. Zabluda je da manji broj preduzeća znači manje razvijeno tržište kapitala. Berze u BiH, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji imaju veći broj listiranih akcija nego berze u Austriji, Italiji, Švicarskoj, a promet na tim berzama je neuporedivo manji nego na evropskim berzama. Paralelno sa ovim procesom rašće interes za trgovinom obveznicama.