Fokus na prave probleme

Sigurno ste čuli za anegdotu iz voza - ulazi u voz čovjek i počinje da baca neki prašak ispod sjedišta kupea.

“Šta to radiš, čovječe?!” - upita ga jedan zaprepašteni putnik.

”Zaprašujem protiv aligatora”- ravnodušno mu odgovori nezanac.

,,Pobogu, čovječe, zagalami putnik, ,,pa u vozu nema aligatora!'',

,,Naravno da nema, odbrusi mu pridošlica, ,, kad ja zaprašujem svaki dan!''

Otprilike ovako se ponašaju neki političari u BiH. Htjeli bi da poprave imidž zemlje ali izgleda kao da se previše energije, vremena i novca troši na faktore koji nemaju previše uticaja na opredjeljenje investitora da ulažu u zemlju.

Naime, prema posljednjem izvještaju Svjetskog ekonomskog foruma (SEF) Bosna i Hercegovina je na 88. mjestu po konkurentnosti u svijetu što predstavlja napredak za dvanaest mjesta u odnosu na prošlu godinu. Od zemalja u „komšiluku“ najboje plasirana je Slovenija, na 56. Mjestu. Slijede Mađarska na 60., Bugarska na 62., Crna Gora na 72., Rumunija na 78., Makedonija na 80., Hrvatska na 81., Albanija na 89. a Srbija na 95. mjestu.

Izvještaj SEF-a odnosno globalni indeks konkurentnosti predstavlja presjek stanja ekonomske konkurentnosti na planeti. On ukazuje na oblasti koje zemlje treba da poboljšaju kako bi postale atraktivnije lokacije za investiranje i poslovanje.  Sve vlade koriste izvještaj kao putokaz za omogućavanje poslodavcima da svoju ideju i inovativnost pretvore u što konkurentniji (i kvalitetniji) proizvod ili uslugu.

Metodologija SEF-a bazira se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju institucije, infrastrukturu, makroekonomsko okruženje, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba, efikasnost tržišta rada, razvijenost finasijskog tržišta, tehnološku spremnost, veličinu tržišta, poslovnu sofisticiranost i inovacije.
I dok čitav svijet izlaz iz krize vidi u fokusiranju na probleme koji utiču na konkurentnost ekonomije, mi gotovo ćutke prihvatamo 88. mjesto. Čini se kao da smo se pomirili sa stanjem ili, što je još opasnije, da smo se zadovoljili ovom pozicijom. Izuzev rijetkih izuzetaka u medijima nisam primjetio neke komentare na ovaj izvještaj.

Prema pomenutom izvještaju kao faktori koji najviše oraničavaju poslovanje i konkurentnost u BiH navedeni su pristup finansranju projekata, politička nestabilnost, poreske stope, nestabilnost vlade, inflacija, poreski propisi, neefikasna birokratija, devizni propisi, korupcija, ograničavajući propisi, nedovoljan kapacitet za inovacije, loša radna etika radne snage,...

Interesantno, BiH je, zajedno sa još mnogo zemalja, dobila dobre ocjene za faktore koji zapravo u najmanjoj mjeri utiču na konkurentnost. Lijepo je znati da smo zemlja u kojoj je veoma mala šansa da dobijete malariju ili sidu. Međutim, sve i da postoje ogromne šanse za ovakve zaraze ako su drugi uslovi za poslovanje bolji strani investitori će vrlo rado prihvatiti rizik i preseliti svoje kapacitete u takve zemlje. Podaci iz izvještaja upravo potvrđuju tu tvrdnju.

Međutim, po faktorima koji zaista znače investitorima kao što je, na primjer, infrastruktira smo među prvima, ali od kraja liste. Recimo, po kvalitetu puteva smo na 134. mjestu, po kvalitetu lučke infrasterukture na 142.,a po kvalitetu prometne infrastrukture smo na 143. što nas prema kvalitetu ukupne infrastrukture stavlja na 139. mjesto.

Jedan od podataka koji najviše boli je da su iza BiH i Srbije samo tri zemlje iz kojih odlazi veći procenat mladih obrazovanih kadrova. U poređenju sa ostalim zemljama iz regije „bode oči“ da je Crna Gora regionalni lider u zadržavanju mladih kadrova u zemlji.

Rezultati iz izvještaja pozivaju na važnost ubrzanja promjena i na rješavanje ključnih problema u državi. Stranim investitorima možda i ne smeta podatak da je BiH u poslednje dvije godine povećala javni dug za milijardu evra, ali im sigurno nije promaklo da je taj novac potrošen za servisiranje budžetskog deficita, a ne u povećanje i privlačenje investicija. Na kojim oblastima je fokus ljudi koji su dobili povjerenje poreskih obveznika da vode ovu zemlju? Za početak, ne bi bilo loše fokusirati se na područja u kojima smo ispod 100. mjesta. Ima ih čak 40.