Ukupan promet na Banjalučkoj berzi ove godine iznosi 166,5 miliona KM od čega se 19,2 miliona KM ili 11,53 odsto odnosi na promet obveznicama ratne štete. Iako se većina ulagača vodi klasičnim principima investiranja na berzi, odnosno zaradom, značajan dio prometa obveznicama odnosi se na izmirenje poreskih obaveza.
Prema podacima Poreske uprave RS, do avgusta mjeseca ove godine više od tri miliona obveznica ratne štete „zamijenjeno“ je za porez.
Interesovanje investitora za ove hartije od vrijednosti značajno je povećano nakon što je Vlada RS usvojila Uredbu po kojoj se poreske i neporeske obaveze nastale do 31. decembra 2007. godine mogu izmirivati obveznicama ratne štete. U pitanju su dugovanja prema državi nastala kod tada većinom neprivatizovanih preduzeća.
- Zbog manjeg rizika nego kod ulaganja u akcije, te zbog mogućnosti izmirenja poreza kupovinom obveznica i zbog atraktivnih prinosa možemo očekivati da će interes za ovakav vid ulaganja još rasti. Garant isplate obveznica po osnovu ratne štete RS jeste Republika Srpska koja sredstva za servisiranje ovih obaveza obezbjeđuje iz budžeta – kaže analitičar "Advantis brokera" Miloš Grujić. Cijene obveznica na Banjalučkoj berzi trenutno se kreću između 41 i 48 odsto nominalne vrijednosti, što nosi efektivan prinos do dospeća između 15 i 16 odsto u zavisnosti od emisije. Prema informacijama Ministarstva finansija RS, od 1.1.2009.-20.7.2010. godine, za izmirenje reprogramiranih poreskih i neporeskih obaveza utrošeno je 35.047.094 obveznica, odnosno oko 27,6 odsto ukupno emitovanih obeznica.
Čini se da u oni koji državi nisu plaćali porez do kraja 2007. najbolje prošli jer su imali priliku da izmire svoje obaveze za malo više od trećine iznosa duga i to bez ikakvih kamata. Kao alternativnu opciju država je imala na raspolaganju blokadu računa svim dužnicima.
- Tim potezom mnoga preduzeća bila bi dovedena u poziciju da proglase bankrot, otpuste radnike i državi stvore još veći problem. Ovako su vlasnici obveznica unovčili obveznice, poreski dužnici očistili bilanse i olakšali uslove za poslovanje ili zaduživanje u budućnosti, povećana je likvidnost na berzi a stvorena je baza za buduće kvalitetnije ulaganje institucionalnih investitora u obveznice – navodi Grujić. Ipak, Uredba može dovesti i do negativnih efekata. Preduzeća mogu ponovo svjesno praviti dugove očekujući da Vlada RS opet dozvoli ovakav vid izmirivanja obaveza ili da planiraju stvorene obaveze pokriti emisijom sopstvenih obveznica.
ATF
Trgovina po „čistoj ciijeni“
Obveznicama se trguje po „čistoj cijeni“, odnosno cijeni koja se formira na berzi na dan T, dok kupac plaća „prljavu cijenu“, odnosno cijenu koja se dobije kada se na „čistu cijenu“ doda pripadajuća kamata. Ukoliko je nominalna vrijednost obveznice jedna KM, a cijena na berzi 40 odsto, znači da je cijena 0,40 KM, s tim da se nominalna vrijednost nakon svake isplate glavnice smanjuje za postotak isplaćene glavnice.
Prema podacima Poreske uprave RS, do avgusta mjeseca ove godine više od tri miliona obveznica ratne štete „zamijenjeno“ je za porez.
Interesovanje investitora za ove hartije od vrijednosti značajno je povećano nakon što je Vlada RS usvojila Uredbu po kojoj se poreske i neporeske obaveze nastale do 31. decembra 2007. godine mogu izmirivati obveznicama ratne štete. U pitanju su dugovanja prema državi nastala kod tada većinom neprivatizovanih preduzeća.
- Zbog manjeg rizika nego kod ulaganja u akcije, te zbog mogućnosti izmirenja poreza kupovinom obveznica i zbog atraktivnih prinosa možemo očekivati da će interes za ovakav vid ulaganja još rasti. Garant isplate obveznica po osnovu ratne štete RS jeste Republika Srpska koja sredstva za servisiranje ovih obaveza obezbjeđuje iz budžeta – kaže analitičar "Advantis brokera" Miloš Grujić. Cijene obveznica na Banjalučkoj berzi trenutno se kreću između 41 i 48 odsto nominalne vrijednosti, što nosi efektivan prinos do dospeća između 15 i 16 odsto u zavisnosti od emisije. Prema informacijama Ministarstva finansija RS, od 1.1.2009.-20.7.2010. godine, za izmirenje reprogramiranih poreskih i neporeskih obaveza utrošeno je 35.047.094 obveznica, odnosno oko 27,6 odsto ukupno emitovanih obeznica.
Čini se da u oni koji državi nisu plaćali porez do kraja 2007. najbolje prošli jer su imali priliku da izmire svoje obaveze za malo više od trećine iznosa duga i to bez ikakvih kamata. Kao alternativnu opciju država je imala na raspolaganju blokadu računa svim dužnicima.
- Tim potezom mnoga preduzeća bila bi dovedena u poziciju da proglase bankrot, otpuste radnike i državi stvore još veći problem. Ovako su vlasnici obveznica unovčili obveznice, poreski dužnici očistili bilanse i olakšali uslove za poslovanje ili zaduživanje u budućnosti, povećana je likvidnost na berzi a stvorena je baza za buduće kvalitetnije ulaganje institucionalnih investitora u obveznice – navodi Grujić. Ipak, Uredba može dovesti i do negativnih efekata. Preduzeća mogu ponovo svjesno praviti dugove očekujući da Vlada RS opet dozvoli ovakav vid izmirivanja obaveza ili da planiraju stvorene obaveze pokriti emisijom sopstvenih obveznica.
ATF
Trgovina po „čistoj ciijeni“
Obveznicama se trguje po „čistoj cijeni“, odnosno cijeni koja se formira na berzi na dan T, dok kupac plaća „prljavu cijenu“, odnosno cijenu koja se dobije kada se na „čistu cijenu“ doda pripadajuća kamata. Ukoliko je nominalna vrijednost obveznice jedna KM, a cijena na berzi 40 odsto, znači da je cijena 0,40 KM, s tim da se nominalna vrijednost nakon svake isplate glavnice smanjuje za postotak isplaćene glavnice.
Нема коментара:
Постави коментар