Čini se da se zanemaruju uslovi i razlozi zaduživanja a da se javnost (samo)obmanjuje raspravljajući koliko treba da iznosi ograničenje visine duga u odnosu na BDP i koliko je naša zemlja udaljena od tog praga. Naime, ovakve rasprave nisu od velike koristi jer javni dug nije uvijek najbolji indikator prijetnji od prezaduženosti neke zemlje. Na primjer, prema podacima MMF-a, 2007, nepunu godinu prije zvaničnog početka krize, javni dug Islanda iznosio je 11, Njemačke 50 a Japana 80 odsto BDP-a. Sudeći samo prema tom odnosu kriza bi prije pogodila Njemačku nego Island. Dakle, sam odnos duga i BDP-a je najčešće zloupotrebljavan podatak i nije generator krize.
Činjenica je da treba mnogo više pažnje posvetiti strukturi duga i BDP-a te uslovima, rokovima ali i razlozima zaduživanja. U suprotnom će slabašne privrede poput naše neracionalnim zaduživanjem samo napraviti duži korak ka kolapsu.
Prema projekcijama MMF-a ukupan javni dug BiH u 2016. godini treba da iznosi oko 16,8 odsto BDP-a. To može značiti da MMF očekuje znatan rast BDP-a BiH ili nema namjeru značajnije kreditirati BiH. Poznato je da aranžman sa MMF-om ističe ovih dana i da se razmišjalo o otvaranju novog aranžmana u kojem bi dobijena sredstva bila korištena za otplatu rata MMF-a koje dospjevaju 2013, 2014. i 2015. godine. Na taj način bi se restrukturirali dugovi u godinama kad se se značajnije povećava otplata inostranog duga.
Premijer RS Aleksandar Džombić je u nedavnom intervjuu EuroBlicu istakao da je RS u pregovorima sa MMF-om ali da postoji opravdana sumnja da neće postići dogovor oko aranžmana jer se lako može desiti da FBiH ne može da ispoštuje uslove. U tom slučaju, kako je nagovijestio, alternativa je izdavanje obveznica RS na međunarodnom tržištu. Podsjetiću, kamata na do sada emitovane obveznice RS na Banjalučkoj berzi se kretala između šest i sedam odsto. Zbog sticanja međunarodnog boniteta i kredibiliteta dobro je pojaviti se na međunarodnom tržištu. Osim toga, iz domaćih banaka se ne bi trošio likvidan novac te bi on mogao plasirati u privredu.
Međutim, sve to dolazi u pitanje jer, imidž RS i BiH, osim povremenih političkih nesuglasica, značajno pogoršavaju izvještaji rejting agencija i autoriteta poput "Forbsa", Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetske banke i Međunarodne finansijske korporacije. Ovim agencijama sigurno nije promakla izjava predsjednika Vlade iz decembra da „prema svim ekonomskim pokazateljima u 2012. godini Republiku Srpsku očekuje novi udar ekonomske krize zbog koje će se privredna kretanja naći pred ogromnim izazovima“. S druge strane (n)ova ocjena je je mnoge iznenadila, jer je guverner Centralne banka BiH prošli mjesec izjavio da očekuje popravljanje kreditnog rejtinga BiH.
Trenutno, kretitni rejting BiH je jednu stepenicu iznad Grčke, na nivou rejtinga Pakistana, Argentine, Belizea, Jamajke i Bjelorusije. Kamatna stopa na desetogodišnje obveznice tih zemalja se kreće u rasponu od devet do 13,5 odsto. Zemlje poput Hondurasa, Senegala, Angole i Papue Nove Gvineje imaju bolji kreditni rejting od nas. Poređenja radi, prva emisija obveznica Crne Gore na međunarodnom tržištu bila je po kamati od 11 odsto. U skladu sa tim, emisija obveznica po jednocifrenoj kamatnoj stopi predstavlja bi pozitivno iznenađenje.
Sve u svemu - zaduživaćemo se. Još. Jedna grupa stručnjaka u šali kaže da RS može dobiti kamatnu stopu i nižu od šest odsto ali da strancima pripremi koncesije na rijeke u narednih 99 godina.
Нема коментара:
Постави коментар