Potencijal domaćeg novca

Na portalu i dnevnom izdanju "Nezavisnih novina" objavljen je moj članak o ideji koja mi se već dugo vrzma po glavi.

Koliko je evrozona prošle godine bila u znaku dužničke krize najbolje pokazuje činjenica da su skoro svakog mjeseca održavani samiti šefova država Evropske unije. Bilo ih je ukupno 11, a u „normalnim“ okolnostima budu organizovani četiri puta godišnje. Neki od ovih sastanaka imali su epitet “istorijskih” i trebalo je da ponude rješenja za “obuzdavanje” krize. Poslije svakog od ovih samita dolazili su pozitivni signali sa finansijskih tržišta, ali su trajali nekoliko dana da bi ustanovilo da je i posljednji samit, na kojem se tražio odgovor na dužničku krizu, bio neuspješan.

Po već viđenom scenariju, i samit održan 8. i 9. decembra imao je epitet “istorijski” i proglašen za početak rješavanja dužničke krize. Na tom samitu su po prvi put predloženi jasni koraci za postizanje dugoročnog rješenja, a kao najveće slabosti EU su navedene prespora primjena ranijih dogovora i neusuglašeni stavovi šefova država. Uprkos tome, učesnici samita su daleko od dogovora, jer i dalje postoji više struja i prijedloga. Načelno, cilj je da se pooštri fiskalna disciplina u evrozoni kako bi se spriječile nove dužničke krize što bi trebalo da vrati povjerenje investitora u sigurnost državnih obveznica zemalja evrozone. Države koje su najviše pogođene krizom predlažu da sve zemlje pokažu solidarnost, a druga grupa insistira na povećanju odgovornosti i discipline prezaduženih zemalja. Ima prijedloga da se kriza treba i može riješiti jednim, otresitim, potezom - odlukom Evropske centralne banke da emituje novac kojim bi se finansirale prezadužene članice ili da se emituju nove evroobveznice. Najveća protivnica ovog poteza je kancelarka najjače evropske zemlje Angela Merkel. Ona smatra da se “kriza ne može riješiti nekim čudesnim lijekom”, već insistira da se izlaz iz krize pronađe strpljenjem i sporijim koracima.

Izrada novog ugovora o fiskalnoj disciplini odnosno sprovođenje odluka posljednjeg samita je u toku i očekuje se da će biti završena do kraja mjeseca. Potpisivanje bi moglo biti na samitu EU zakazanom za početak marta. Međutim, jasno je da i dalje ima mnogo pitanja oko sadržaja tog ugovora. Predsjednik Evropskog savjeta Herman Van Rompoj već je najavio vanredni samit za 30. januar. Zvanično, na dnevnom redu će biti pitanje nezaposlenosti, ali vjerovatno će, kao i na prethodnim sastancima, tačke dnevnog reda biti u sjenci traženja odgovora na dužničku krizu.

Signali sa finansijskih tržišta pokazuju sumnju u mogućnosti da prezadužene članice evrozone izmire vlastite dugove. O kakvom (ne)raspoloženju se radi govori i činjenica da se uspostavljanje kriznog fonda pokazalo kao slabo rješenje za kontrolisanje krize. Zbog toga ulagači zahtjevaju sve veće kamate na obveznice tih zemalje. Veće kamate uvijek ukazuju na veći rizik neizmirenja obaveza.

U posljednje vrijeme vijesti da rejting agencije smanjuju prognoze čak i za zemlje sa AAA rejtingom i nisu neka novost. Procjene renomiranih agencija i analitičara pokazuju da će posljednje smanjenje rejtinga za devet zemalja EU prouzrokovati značajne turbulencije na finansijskim tržištima već u prvom kvartalu.

Kako se dužničkoj krizi još ne nazire kraj izvjesno je da će ona biti glavna tema i tokom ove godine. Budući da se kretanja na finansijskim tržištima u velikoj mjeri ponašaju po principu povezanih sudova, jasno je da će se očekivane turbulencije prenijeti i na berze u regionu.

Kao rezultat svojih analiza, rejting agencija “Standard & Poor's” u novembru je snizila Bosni i Hercegovini kreditni rejting sa „B+" na „B", a još u maju je agencija Moody's Investors Service izmijenila izgled sa stabilnog na negativan kreditnogrejtinga „B2". Sliku o BiH dodatno kvare izvještaji velikih autoriteta u ocjenjivanju zemalja poput "Forbsa", Svjetskog ekonomskog foruma, Svjetske banke iMeđunarodne finansijske korporacije prema kojim je BiH na samom svjetskom dnu u oblasti zaštite malih akcionara i prava svojine. Ovakve (pr)ocjene BiH drže u rangu zemalja koje karakteriše loša kreditna sposobnost i veoma visok kreditni rizik. Lošu poziciju dodatno mogu pokvariti rezultati dogovora vezanih za dobijanje statusa o kandidaturi za članstvo u EU i unutrašnje trzavice. Naime, povremena zaoštravanja odnosa na domaćoj političkoj sceni, na koju su građani Bosne i Hercegovine odavno navikli, strancima svaki put djeluju itekako ozbiljno.

Ruku na srce, nije realno očekivati skoru najezdu stranih ulagača na naše berze. Jedna grupa stručnjaka u toj činjenici vidi rješenje za finansijski sistem BiH. Smatraju da su upravo dužnička kriza i iskustva zemalja u tranziciji pokazala da pretjerano oslanjanje na strani kapital dovodi do kolapsa finansijskog sistema i da treba nastojati zamijeniti strane izvore novca domaćim.

Sam trend rasta zaduženosti privrede akcionarska društva i lokalne zajednice upućuje na mogućnost pribavljanja novca na berzi. Primjer dobrog angažovanja domaćeg kapitala su emisije državnih i municipalnih obveznica u RS. Na strani potražnje za domaćim korporativnim, municipalnim i državnim obveznicama i trezorskim zapisima sve više je domaćih investicionih fondova, banaka i osiguravajućih društava, ali i građana jer ovi instrumenti nude, za naše uslove, jako visoku stopu povrata na uložen novac.

S tim u vezi, stručnjaci predlažu da se i kao rješenje za razvoj finansijskog sistema BiH razmotri uključivanje Centralne banke BiH u procese na domaćim berzama. Taj proces zahtjeva preispitivanje trenutnih zakonskih ograničenja koja onemogućavaju njenu aktivniju ulogu na domaćem tržištu, ali bi efekti tih promjena bili od višestruke koristi.

Osvrt i očekivanja

Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u prošloj godini je iznosio skoro 417 miliona KM što je gotovo 2,5 puta veći promet u odnosu na 2010. godinu. Ostvareni ukupni promet, od čega više od pola čine obveznice, je zapravo drugi najveći promet od osnivanja Banjalučke berze. Tom povećanju je, prije svega, doprinijelo je zaduženje RS kroz emisiju trezorskih zapisa i dugoročnih obveznica, ali i početak poslovanja Penzijskog rezervnog fonda RS. 

Kamatna stopa na trezorske zapise se od početnih 2,47 odsto povećevala na 4,09 odsto u trećoj emisji, ali je u četvrtoj emisiji smanjena na 3,36 odsto što je rezultat različitih perioda otplate trezorskih zapisa i stanja na svjetskim finansijskim tržištima. Ove postignute kamatne stope su dosta povoljnije od onih koje su na trezorske zapise od ostvarile Italija i Španija. 

Kamatna stopa na dugoročne obveznice je bila, očekivano, veća, i iznosila je 6,84 odsto. Treba imati u vidu da je 2011. godine dva puta snižen kreditni rejting BiH te bi zbog sadašnjeg kreditnog rejtinga BiH, ova stopa vjerovatno premašila dvocifren procenat. Dakle, može se reći da je RS emitovala obveznice pod znatno povoljnijim uslovima u odnosu na zaduženje na međunarodnom finansijskom tržištu. 

Čak i kada se izuzmu (n)ovi finansijski instrumenti na tržištu kapitala RS vidljivi je rast prometa i broja transakcija za više od 30 odsto. Ulagači koji su krajem prošle godine kupovali obveznice stare devizne štednje mogu da ostvare prinose od osam do deset odsto, a na obveznice emitovane za izmirenje ratne štete iznosi i od 15-18 odsto. 

Indeks Banjalučke berze BIRS jeste izgubio 13 odsto vrijednosti u odnosu na početak godine, ali određenim akcijama iz sastava BIRS-a mogla ostvariti zarada i više od 20 odsto. Na primjer, akcije “Telekoma Srpske” su tokom godine mijenjale vrijednost tako da su investitori mogli da ostvare značajnu zaradu samo u razlici na cijeni, a imajući u vidu dividendu od 0,21 KM radi se o zaradi većoj od 20 odsto tokom godine. U odnosu na trgovanje od početka godine cijene akcija Rafinerije ulja, Banjalučke pivare, Čistoće, Elektrokrajine i RiTE-a iz Ugljevika su zadnjeg dana trgovanja u 2011. bile veće i za više od 20 procenata. 

Jedan dio pada svih akcija može se objasniti i izmjenama Zakona o privrednim društvima. Između ostalog, ovim izjmenama su pojednostavljene procedure za smanjenje broja akcionara u društvima. U narednom periodu veliki izazov za institucije tržišta kapitala i sudove će zasigurno predstavljati određivanje nadoknade akcionarima za prinudno otkupljene akcije. 

Prema najavama sa Banjalučke berze već početkom godine nekoliko brokerskih kuća u RS i Crnoj Gori će svojim klijentima ponuditi direktan pristup na oba tržišta kapitala. To je prvi konkretan projekat takve vrste u regionu, a očekuje se da se ovaj proces upotpuni uključivanjem berzi u Skoplju, Beogradu i Sarajevu. Osim ovoga, tokom godine treba očekivati razvoj tržišta novca kroz primjenjivanje nove platforme za trgovanje i uvođenje novih finansijskih instrumenta, kao što su REPO ugovori. 

Realno, kretanja na tržištu kapitala RS ne mogu ostati imuna na vijesti o rješavanju problema zaduženih članova EU i o rezultatima dogovora vezanih za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU. Uz to, imidž BiH dodatno kvari i činjenica da smo na samom svjetskom dnu u oblasti zaštite malih akcionara i prava svojine. 

Predsjednik Vlade RS, je izjavio da „prema svim ekonomskim pokazateljima u 2012. godini Republiku Srpsku očekuje novi udar ekonomske krize zbog koje će se privredna kretanja naći pred ogromnim izazovima“. Istovremeno, najavio je da će zbog očekivanog novog talasa recesije prioriteti Vlade biti zadržavanje socijalne i fiskalne stabilnosti i da je Vlada planirala rast BDP-a za 2,5 odsto, te da bi on, ukoliko budu realizovane sve planirane investicije, mogao da bude i veći. 

S tim u vezi, država može da dodatno profitira aktivnijim praćenjem problema u poslovanju privrednih društava. Naime, preko poreza na dobit ona dobija deset odsto dobiti svih privrednih društava te je za što lakše povećavanje tog iznosa zainteresovana, u najmanju ruku, kao i vlasnik koji posjeduje deset odsto društva.

SREĆNA NOVA GODINA!

MNOGO SREĆE, VESELJA, LJUBAVI, ZDRAVLJA I
UPSJEŠNO OKONČANIH  POSLOVA U 

NOVOJ 2012. GODINI SVIM POSJETIOCIMA BLOGA!