Ovakvi skupovi često imaju
sinergetski efekat, jer se kroz priču o aktuelnostima u raznim oblastima, osim
prepoznavanja problema i predlaganja rješenja podiže svijest šire javnosti o
načinima i potrebi štednje, ulaganja i osiguranja.
Na okruglom stolu, na kojem sam
učestvovao, nakon uvodih izlaganja o stanju i perspektivana tržišta hartija od
vrijednost najviše pažnje je posvećeno
poboljšanju korporativnog upravljanja i svijesti građana o značaju ulaganja i štednje
za starost. Dakle, pu fokusu su bili ne samo vlasnici već i izdavaoci hartija
od vrijednosti.
Stručnjaci se slažu da se, uprkos
finansijskoj krizi, veliki gubici na berzi mogu pripisati nedovoljnom znanju
učesnika o funkcionisanju institucija i tržišta hartija od vrijednosti. Zasigurno,
sa ovim znanjem i iskustvom mnogi koji su se „zaigrali“ tokom euforije na
berzi danas bi se drugačije ponašali. Veliki broj ljudi je skupo platio lekciju
koja govori o tome da se na tržište kapitala ne „ulazi“ sa posuđenim novcem i
kladioničarskim raspoloženjem.
Za razliku od većine zemalja u
tranziciji, koje su „na vrat na nos“ izvršile privatizaciju, razvijene zemlje godinama
nastoje da, osim zakonske zaštite, mnogo energije, novca i pažnje posvete
preventivnom obrazovanju učesnika na finansijskim tržištima.
Mišljenje stručnjaka koji su od
nastanka banjalučke berze uključeni u njeno funkcionisanje, je da bi se
smanjila vjerovatnoća i posljedice ponašanja po obrascu koji se desio prije nekoliko
godina, potrebno je, po uzoru na razvijene zemlje, uvesti već u školske
udžbenike lekcije koje će obrađivati lične finansije. Ovakav način se odavno
pokazao kao najjeftiniji i najefikasniji metod podizanja svijesti o ovom
problemu. S tim u vezi, treba pozdraviti inicijativu banjalučke berze da se na
ovaj način osavremeni škoski program.
U projektu banjalučke berze
„virtuelna berza“ učestvuje oko pedeset škola iz Republike Srpske. Primjera
radi, ako kroz taj proces 1.000 školaraca godišnje stekne osnovna znanja o
funksionisanju kapitala, za pet godina biće 5.000 punoljetnih ljudi koji imaju
izgrađenu osnovu za ponašanje na tržištu kapitala, odnosno razvijenu svijest o
vođenju ličnih finasnija, ulaganju, štednji i osiguranju. To je značajan broj kada
imamo u vidu činjenicu da su predmeti vezani za finansijske instrumente i
berzansko poslovanje izučavani samo na završnim godinama ekonomskih
fakulteta. Osim Banjalučke berze, nijedna institucija nije organizovala
seminare ili okrugle stolove namijenjene građanima, menadžerima privrednih
društava i novinarima na teme vezane za hartije od vrijednosti.
U opis posla zaposlenih na berzi
ne treba da ulazi učenje stanovništva, ali valjda je ovo specifično podneblje. Danas,
deset godina nakon zavšetka privatizacije, mnogo ljudi ne zna gdje su „završili
njihovi vaučeri“. Nevjerovatno je da se na računima profitabilnih akcionarskih
društava u Republici Srpskoj, prema grubim procjenama, po osnovu dividende
akcionara nakupio “uspavani” kapital u iznosu od oko 27 miliona KM. Samo u
bilansima “Telekoma Srpske”, najprofitabilne kompanije u Republici Srpskoj, kao
obaveza se vodi oko 20 miliona KM neisplaćenih dividendi. Taj novac nije moguće
isplatiti zbog nepotpunih podataka o akcionarima. Radi se onima koji ne
znaju da poseduju akcije “Telekoma” ili vjeruju da se radi o zanemarljivom
novcu, ili su promijenili adresu, banku,... Na listi akcionara možda ima i onih
koji su umrli, a nije sprovedena sudska rasprava.
Znajući sve to, potpuno suludo djeluje
napor da onima koji ne brinu o svojoj i podoričnoj imovini pokazujete kako treba
ulagati ili štediti. Zato, da bi se iskorijenile usađene negativne navike,
mališane treba na vrijeme učiti kako da najbolje raspolažu novcem.
Нема коментара:
Постави коментар