Da (pre)kopiramo uspješan pokret?! #BoljaSrpska

U subotu, 10. decembra, u kafiću “Lav”, u Banjaluci, održan je četvrti #TweetUpBL. Druženju su prisustvovali korisnici društvene mreže Tviter iz Banjaluke, Sarajeva, Zagreba, Beograda, Zenice, Mrkonjić Grada,… Osim za sjajna druženja i razmjene mišljenja i iskustava, ova prilika iskorištena je za lansiranje lokalizovane verzije servisa – Snajper.ba. Domaćin druženja, direktor Agencije za odnose s javnošću i marketing Prime Communications, Dragan Močević, svojski se potrudio da se svi gosti osjećaju podjednako važno i prijatno. Njegov trud prepoznali su i pomogli pokrovitelji druženja “M:tel” i “Hemofarm“. Mada zvuči kao otrcana fraza, ali zaista, od sveg srca se zahvaljujem organizatorima i svim učesnicima TweetUp-a. Uostalom, kako je bilo na druženju najbolje pokazuju fotografije (autor: AlfBL i autor: Plagosus), novinski članci (Tviteraši iz regiona u gradu na Vrbasu) blogovi: Cyber Bosanka - (Hoćemo #TweetUpBL četiri puta godišnje :)) Itseminar (Imate prijatelje), Zenica-Online (Dan i noć u Banjaluci), Ka5an (Štelovanje glave), Snajper blog (Lansiran Snajper.ba na #TweetUpBL), ByAlf  - ( Ekipa na okupu! #TweetUpBL),... i komentari učesnika skupa.

Kako to uvijek i biva, ljudi sličnih životnih shvatanja lako se nađu i još lakše zapričaju o temama koje su njima važne. Jedan od mnoštva divnih momenata tokom druženja tviteraša je bila prilika da popijem kafu sa najuticajnijim i najvrijednijim tviterašima u regiji Milkom Grmušom, Zoranom Torbicom i Ivanom Ćosićem. Tokom ugodnog druženja sa ljudima koji već deceniju hljeb zarađuju koristeći internet i poznastva stečena na njemu, pričali smo o idejama i načinima za postizanje konkretnih rezultata. Milko je na svom blogu jako lijepo sažeo srž našeg razgovora: “Nije dovoljno samo kritikovati. Zapravo, ništa nema od kritike koju ne prati i konkretan prijedlog. Znamo svi (ili makar većina nas) da stvari nisu dobre. Ali-kako ih mjenjati?” Ako nas 15 ispod neke vijesti ili blogposta u prostoru za komentare napiše kako je sve loše i trulo, a niko ne da sugestiju za rješenje, ništa nismo napravili već samo izgubili vrijeme, energiju i živce. Zbog toga su potrebni i akcija i primjer koji će da afirmišu pozitivne vrijednosti i koji mogu da okupe ljude koji žele da prevaziđu primitivne podjele s ciljem da se popravi sredina. 
Milkov tekst je pogodio u centar. Svima je važno je da se nešto konkretno brzo napravi. Možda su dizajniranje sajta, organizovanje udruženja i slični koraci suvišni. Možda treba bez spektakularnih naziva da animiramo ljude da daju svoj doprinos uljepšavanju našeg ambijenta. Odavno je jasno da su našem društvu potrebni pozitivni šokovi koji nemaju veze sa politikom, strankama ili bilo kakvim dodatnim bojenjem. Srđan Puhalo je u jednom svom tvitu jednostavno definisao kakva je politika koja nama treba: Politika je kada neko prepozna opšti interes i sputa svoj lični interes, da bi svi živjeli bolje.

"Bolja Srpska", možda zvuči tendenciozno i prepolitički, ali radi se o "na brzinu", u polušali, skovanoj metafori koja označava osnovnu ideju akcije.

Moja ideja se već dugo “fermentira”, a odnosi se na "polu-gerilsko" uređivanja Banjaluke. Zašto "polugerilsko"? Jednostavno, mogu sam da očistim snijeg oko zgrade, da posadim i zalijem cvijeće, očistim smeće, ali mi administracija ne dozvoljava da sam krpam rupe po parkingu. :-)
Svi znamo kakve su ulice i trotoari u Banjaluci. Poznajem ljude koji su imali prilične štete na automobilima iozbiljne lomove kostiju zbog rupa u asfaltu. Apsurd je da treba nešto da se "munta" da se na legalan način začepe rupe ili otvoreni šahtovi preko kojih prelazimo svaki dan.
Momci iz banjalučkog naselja Starčevica su odavno prepoznali probleme i pokrenuli sličnu inicijativu. Suština cijele ideje je da nikom, bez obzira na obrazovanje, zdravlje ili socijalni status, nije teško da uzme lopatu, nađe rupe i zakrpi ih, ali na taj način nelegalno se radi posao za koji neko drugi dobija platu, a da ne kažem da se tako nekom “krade nekom hljeb iz usta”.
Moj prijedlog nije “otrkivanje tople vode” već samo smjernica da pokušamo da prekopiramo beogradski model  kako bi svima bila lakša i ljepša svakodnevnica.
Dakle, ideja je da se fotografišu rupe, oštećeni i(li) otvoreni šahtovi na trotoaru ili na cesti, te da se postavljanjem na fejsbuk, tviter ili na neki sajt (ili slanjem na mail predviđen za to) postavi slika sa približnim lociranjem adrese tako da svi mogu da vide o čemu se radi. Na taj način bismo skrenuli pažnju onih čiji je posao da popravljaju ulice - da ih čeka posao za koji su plaćeni. :-)

Zoran je naveo simpatičan primjer iz svog kvarta. Uslikao je rupu u svom komšiluku i poslao drugu koji je visoko pozicioniran u opštini. Nakon dva dana dobio je "obavještenje" da je ta rupa zajedno sa drugim u naselju "pokrpana".
Čak i da nijedna rupa ne bude zakrpljena ova akcija imaće korist. Društvene mreže biće korištene za još nešto osim za promociju lokala, hostesa i pića, a mi ćemo barem znati na kojim lokacijama treba da se krećemo sa "većom pažnjom". Sramota je da ljudi u najvećem gradu u Republici Srpskoj ispred bibilioteke lome noge zbog rupa u asfaltu.
Zbog simbolike “prvog koraka” stavljam dvije slike iste rupe. To je rupa u "tunelu" u mojoj zgradi (Voždovačka 6, Rosulje). Sve moje komšije i redovni gosti kafića u zgradi znaju sa nju i izbjegavaju je. Problem je  kad nam neko dolazi, a ne upozorimo ga na rupu Pri prolasku kroz tunel “nalegne” na tu rupu i iznervira se, a nerijetko bude i štete.

Blagovremeno djelovanje

Jedna banjalučka televizija već nekoliko sedmica organizuje skupove u formi okruglog stola. Učesnici tih skupova su predstavnici banaka, brokersko-dilerskih društava, osiguravajućih društava, agencije za bankarstvo, autori stručnih izdanja i studenti iz oblasti finansija. Ideja organizatora je da učesnici skupa, debatujući o ekonomskim i privrednim temama i odgovarajući na pitanja, približe građanima, ali i stručnoj javnosti aktuelnosti, zakonske okvire, probleme i potencijalna rјešenja iz oblasti o kojoj je okrugli sto posvećen.

Ovakvi skupovi često imaju sinergetski efekat, jer se kroz priču o aktuelnostima u raznim oblastima, osim prepoznavanja problema i predlaganja rješenja podiže svijest šire javnosti o načinima i potrebi štednje, ulaganja i osiguranja.

Na okruglom stolu, na kojem sam učestvovao, nakon uvodih izlaganja o stanju i perspektivana tržišta hartija od vrijednost najviše pažnje  je posvećeno poboljšanju korporativnog upravljanja i svijesti građana o značaju ulaganja i štednje za starost. Dakle, pu fokusu su bili ne samo vlasnici već i izdavaoci hartija od vrijednosti.

Stručnjaci se slažu da se, uprkos finansijskoj krizi, veliki gubici na berzi mogu pripisati nedovoljnom znanju učesnika o funkcionisanju institucija i tržišta hartija od vrijednosti. Zasigurno, sa ovim znanjem i iskustvom mnogi koji su se „zaigrali“  tokom euforije na berzi danas bi se drugačije ponašali. Veliki broj ljudi je skupo platio lekciju koja govori o tome da se na tržište kapitala ne „ulazi“ sa posuđenim novcem i kladioničarskim raspoloženjem.

Za razliku od većine zemalja u tranziciji, koje su „na vrat na nos“ izvršile privatizaciju, razvijene zemlje godinama nastoje da, osim zakonske zaštite, mnogo energije, novca i pažnje posvete preventivnom obrazovanju učesnika na finansijskim tržištima.

Mišljenje stručnjaka koji su od nastanka banjalučke berze uključeni u njeno funkcionisanje, je da bi se smanjila vjerovatnoća i posljedice ponašanja po obrascu koji se desio prije nekoliko godina, potrebno je, po uzoru na razvijene zemlje, uvesti već u školske udžbenike lekcije koje će obrađivati lične finansije. Ovakav način se odavno pokazao kao najjeftiniji i najefikasniji metod podizanja svijesti o ovom problemu. S tim u vezi, treba pozdraviti inicijativu banjalučke berze da se na ovaj način osavremeni škoski program.

U projektu banjalučke berze „virtuelna berza“ učestvuje oko pedeset škola iz Republike Srpske. Primjera radi, ako kroz taj proces 1.000 školaraca godišnje stekne osnovna znanja o funksionisanju kapitala, za pet godina biće 5.000 punoljetnih ljudi koji imaju izgrađenu osnovu za ponašanje na tržištu kapitala, odnosno razvijenu svijest o vođenju ličnih finasnija, ulaganju, štednji i osiguranju. To je značajan broj kada imamo u vidu činjenicu da su predmeti vezani za finansijske instrumente i berzansko poslovanje izučavani samo na završnim  godinama ekonomskih fakulteta. Osim Banjalučke berze, nijedna institucija nije organizovala seminare ili okrugle stolove namijenjene građanima, menadžerima privrednih društava i novinarima na teme vezane za hartije od vrijednosti.

U opis posla zaposlenih na berzi ne treba da ulazi učenje stanovništva, ali valjda je ovo specifično podneblje. Danas, deset godina nakon zavšetka privatizacije, mnogo ljudi ne zna gdje su „završili njihovi vaučeri“. Nevjerovatno je da se na računima profitabilnih akcionarskih društava u Republici Srpskoj, prema grubim procjenama, po osnovu dividende akcionara nakupio “uspavani” kapital u iznosu od oko 27 miliona KM. Samo u bilansima “Telekoma Srpske”, najprofitabilne kompanije u Republici Srpskoj, kao obaveza se vodi oko 20 miliona KM neisplaćenih dividendi. Taj novac nije moguće isplatiti zbog nepotpunih podataka o akcionarima. Radi se onima koji ne znaju da poseduju akcije “Telekoma” ili vjeruju da se radi o zanemarljivom novcu, ili su promijenili adresu, banku,... Na listi akcionara možda ima i onih koji su umrli, a nije sprovedena sudska rasprava.

Znajući sve to, potpuno suludo djeluje napor da onima koji ne brinu o svojoj i podoričnoj imovini pokazujete kako treba ulagati ili štediti. Zato, da bi se iskorijenile usađene negativne navike, mališane treba na vrijeme učiti kako da najbolje raspolažu novcem.

Snižen kreditni rejting BiH uzrokovaće povećanje kamata, smanjenje investicija i zaposlenosti

Na ovom blogu sam već spominjao Standard & Poor's, jednu od najuticjajnijih svjetskih agencija. Kao što mnogi već znaju, ova agencija je tokom sedmice snizila kreditni rejting Bosne i Hercegovine sa B+ na B, uz napomenu da su moguća i dalja sniženja. Razlog ovog sniženja je nestabilna politička situacija i neusvajanje državnog budžeta.

Sadašnja pozicija BiH znači da je ona zemlja sa spekulativnom kreditnom sposobnosti i da ima jako visok kreditni rizik. Otrpilike, nalazi se jednu stepenicu iznad kreditnog rizika koji označava “smeće”. Komparacije radi, BiH ima kreditni rizik kao Kamboža i Honduras, a sve zemlje iz regiona, osim Grčke, su bolje rangirne od BiH.

Stručnjaci se slažu  da će sniženje kreditnog rejtinga BiH  imati teške posljedice po BiH. Zasigurno, ovo sniženje kreditnog rejtinga će izazvati smanjenje (ionako minornog) iznosa stranih investicija, ali i rast bankarskih kamata za pravna i fizička lica, odnosno za privredu i građane BiH. Uz to, stopa po kojoj se BiH može zadužiti će da poraste, kao i kamate na obveznice koje bi BiH emitovala. Ovo će da se desi jer će, laički rečeno, novac koji banke iz BiH dobijaju biti skuplji. 

Dakle, cijena stranog kapitala za naše tržište će porasti, što će vjerovatno usporiti investicioni ciklus. To je samo po sebi dovoljan razlog da se strani investitori uzdrže ili odreknu od ulaganja u našu zemlju.

Šta prosječan građanin BiH može da uradi po ovom pitanju? Nažalost, ne mnogo. Osim što treba da ima u vidu činjenicu iz  naslova možda bi mogao da bolje razmisli kad bude glasao sljedećim izborima. Da ponovim, ovo smanjenje je posljedica nestabilne političke situacije i neusvajanja budžeta. Ako bi nas drugi političari odveli u još goru situaciju onda ovima svaka čast!