среда, 10. август 2011.

Da li je (n)ova kriza izgledna?


Finansijska tržišta u svijetu ponovo drhte. Smanjenje kreditnog rejtinga SAD-a i strah od izbijanja nove recesije (opet iz SAD-a) uslovili su u ponedjeljak na Wall Streetu paničnu prodaju akcija i obveznica kompanija i banaka, akcija fondova, obveznica, nafte,... Ova panika je indeks Dow Jones smanjila za više od 630 bodova. To je njegov šesti najveći dnevni pad ikad. Atmosferu u SAD nije popravio ni predsjednik Barack Obama rekavši kako su SAD-e, bez obzira na to što kažu agencije, uvijek imale i imaće najviši, trostruki A (AAA) rejting.
Čak ni Evropska centralna banka kupovinom rizičnih talijanskih i španskih obveznica u ponedjeljak nije mogla obuzdati strah na tržištu.
U svakoj krizi ulaganje u zlato se čini najsigurnijim. Stoga je se velik dio uloženog novca ovih dana uložen upravo u zlato. Velike kupovine zlata su gotovo uvijek indikator za početak recesije.
(N)ova kriza, ako se rasplamsa, će biti znatno drugačija od one iz 2008. kada je propast, jedne od do tada najvećih američkih banaka, Lehman Brothers povukla za sobom finansijske institucije i, posredno, realni sektor. Problem i nije u rejtingu SAD već u podsticanju realne ekonomije u situaciji visoke zaduženosti i strahu od usporavanja rasta američke ekonomije. Podaci govore da je u prvoj polovini ove godine američka ekonomija je porasla samo 0,8 posto na godišnjem nivou, što je najsporiji rast od juna 2009. godine. Posljednjih mjeseci znanto je smanjen rast industrijske proizvodnje i potrošnje stanovništva.
U samo dvije sedmice Dow Jones se smanjio za 15 posto, SAD se i dalje isto ponašaju, a samo su povećale „prag zaduženja“.
U ovakvoj atmosferi, ako imamo u vidu da se informacije na svim berzama prenose po sistemu povezanih sudova, razumljiv je potop hartija od vrijednosti na svim berzama. Narednih dana, dana koji će biti puni neizvjesnosti, željno će se očekivati pozitivni signali iz SAD-a. Čak i ako velike svjetske banke novim kupovinama američkih obveznica smire tržište ostaje strah da li je održiv dugoročni rast realne ekonomije SAD-a i evrozone. Samo od toga će i zavisi preokret na svim berzama.
Ipak, da se razumijemo. Amerika će uvijek biti Amerika-najbogatija zemlja svijeta i najbolja ekonomija. Čak i da bankrotira. To što može da proglasi bankrot i ne mora da znači ništa. Samo će objaviti da nije u stanju da vrati sve dugove. Baš tako. Za razliku od nje, Uganda ili Ruanda, koja nisu ni blizu bankrota, će i dalje biti najsiromašnije zemlje na svijetu i neće imati mogućnost da se zadužuju već da samo doštampaju novac.
Štaviše, kamata na desetogodišnje obveznice SAD je na, rekordno niskih, manje od dva posto. Pojašnjenja radi, što je kamata niža država je „sigurnija“, odnosno veća je vjerovatnoća da će država uredno da izmiri svoje obaveze. Ako kineska vlada i dalje drži te obveznice i to je indikator da stanje nije alarmantno kako na prvi pogled izgleda. Štaviše, u momentu dok ovo pišem Dow Jones je na pravom putu da se vrati na vrijednost od juče.
Možda treba imati negdje u malom mozgu da su frku oko nove krize najbolje iskoriste-špekulanti. Oborili su vrijednost akcija i mogu da ih jeftinije kupe. I to je tržište.
Tvrdnja o velikoj potrošnji i krizi SAD-a i dalje stoji.
Mač iznag glave se ljulja, ali je barem šljem zavezan.

Нема коментара:

Постави коментар