- promjene osnivačkog akta društva koje pogađaju njegova prava,
- reorganizaciju privrednog društva u formi statusnih promjena,- reorganizaciju društva u vidu promjene pravne forme,
- poslove sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrijednosti i
- bilo koju drugu odluku društva koja mijenja prava akcionara, ako je osnivačkim aktom društva određeno da akcionar ima pravo na nesaglasnost i na naknadu tržišne vrijednosti akcija ili udjela od društva.
Za ovu vrijednost uzima se prosječna cena akcija koja se redovno objavljuje na berzi, u periodu koji neposredno prethodi danu za koji se utvrđuje, a koji nije kraći od tri niti duži od šest mjeseci. Bilo kakvo očekivano povećanje ili smanjenje vrijednosti, kao posljedica te odluke, ne se uzima u obzir. U slučaju da se akcijama ne trguje redovno ili ne postoji odgovarajuće tržište, njihova tržišna vrijednost utvrđuje se na osnovu procenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućih metoda procjene.
Akcionar koji namjerava da iskoristi pravo o otkupu akcija po osnovu nesaglasnosti dužan je da pre odlučivanja na sjednici skupštine, uputi (ne i dostavi) društvu pismeno obavještenje o namjeri da koristi to pravo ako skupština donese predmetnu odluku. Ako zakasni da uputi obavještenje ili glasa za predloženu odluku, odnosno uzdrži se od glasanja, akcionar nema pravo da od društva traži otkup akcija po ovom osnovu. Ukoliko odluka na kojoj se zasnivaju prava nesaglasnih akcionara bude usvojena na sjednici skupštine, akcionari koji su podnijeli obavještenje o namjeri otkupa akcija od društva, mogu da pošalju društvu pismeni zahtjev za otkup akcija. Kao posljedica ove odredbe može se desiti da skupština donese odluke koje ne bi donela da je imala informaciju da će biti nesaglasnih akcionara! S druge strane, upravni odbor društva, kada predlaže neku od odluka na osnovu koje akcionar može tražiti otkup svojih akcija, treba imati u vidu da se društvo može naći u situaciji da treba isplati tržišnu vrijednost i do trećine akcija osnovnog kapitala.
Ukoliko bi obavještenje o traženju prava nesaglasnih akcionara bilo dostavljeno pre održavanja sjednice skupštine akcionara, stvorio bi se prostor za kalkulacije pri usvajanju odluke. To bi značilo da bi za predloženu odluku akcionar koji ima kvalifikovanu većinu glasao samo ako neće biti zahtjeva za otkup akcija.
Nakon što primi zahtjev nesaglasnog akcionara, društvo plaća akcije u vrijednosti za koju vjeruje da je tržišna vrijednost, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Ako se akcionaru isplate iznosi na koje ima pravo, a on smatra da je plaćeni iznos niži od tržišne vrijednosti akcija utvrđene u skladu sa zakonom ili ako društvo propusti da plati naknadu, akcionar može da podnese zahtjev za procenu vrijednosti akcija od nadležnog suda. To treba učiniti u roku od 30 dana od dana isplate ili od dana kada je istekao zakonski rok za isplatu. Akcionar navodi u tužbi svoju procenu tržišne vrijednosti akcija, a društvo bez odlaganja o tužbi obavještava druge nesaglasne akcionare.
Sud, radi utvrđivanja saglasnosti cene koju je odredilo društvo s tržišnom vrijednošću akcija, može da odredi ovlašćenog procenjivača ili drugog stručnjaka i da naredi društvu isplatu te vrijednosti i snošenje troškova i naknada procene. Ako je dosuđena vrijednost veća od iznosa koje je akcionarsko društvo ponudilo, odluka suda odnosi se na sve nesaglasne akcionare.
Нема коментара:
Постави коментар