Akcije rizičnije od obveznica

1. Koje su prednosti ulaganja u obveznice?

Mjenice, obveznice, komercijalni zapisi, trezorski zapisi, certifikati o depozitu i obveznice su, za razliku od akcija, dužničke hartije od vrijednosti. Obveznice su, dugoročne dužničke hartije od vrednosti koje ulagači kupuju i drže s ciljem da ostvare prihod u vidu kamate, a emitenti ih prodaju da pribave dodatna sredstva za finansiranje različitih projekata. Prednosti ulaganja u obveznice ogledaju se u tome što se u unaprijed poznatim vremenskim intervalima dobija kamata. Uložena sredstva za kupovinu obveznica mogu, u zavisnosti od vrste obveznica, da budu vraćena odjednom-po roku dospjeća ili u ratama, uvećana za kamatu. Kao izdavaoci obveznica mogu se pojaviti država (državne obveznice), grad (municipirane obveznice) ili privredna društva (korporativne obveznice). Smatra da postojanje ovih emitenata nije ugroženo stoga obveznice nose manji rizik i sigurniji prinos u odnosu na akcije, što se takođe ističe kao prednost ulaganja u obveznice. Vlasnici akcija su upoznati sa činjenicom da iznos dividende koji treba da bude isplaćen zavisi od ostvarenog poslovnog uspjeha akcionarskog društva. Isplata dividende nije zakonska obaveza emitenta, sve dok akcionarsko društvo zvanično ne objavi visinu i rok isplate dividende. Dakle, isplata dividende je za razliku od prihoda koji se ostvaruje držanjem obveznica, neizvjesna i zavisi od poslovnih rezultata i planova akcionarskog društva.
2. Šta su korporativne obveznice?
Korporativne obveznice su u suštini ugovori kojim se privredna društva obavezuju da će imaocima ovih hartija periodično isplaćivati glavni dug i kamate. Emitovanje akcija je privilegija akcionarskih društava, dok korporativne obveznice mogu da emituju i privredna društva koja nisu akcionarska. Za razliku od akcija, kod kojih prihod može značajno da varira u kratkom periodu, prinos na korporativne obveznice je prilično siguran. Tokom recesije kod investitora i kod emitenata raste interes za korporativnim obveznicama. Motiv za investiranje u ovu vrstu obveznica leži u potencijalno višem prinosu, u odnosu na državne ili obveznice emitovane od strane organa lokalne samouprave, a toga očekivani prinos je sigurniji nego kod akcija. U slučaju da dođe do likvidacije ili otvaranja stečaja nad akcionarskim društvom vlasnici obveznica imaju prioritet u odnosu na vlasnike akcija u naplati svojih potraživanja iz likvidacione odnosno stečajne mase. S druge strane, uprkos pozitivnim poslovnim rezultatima, vrijednost akcija mnogih kompanija je na istorijski najnižim nivoima. U takvim uslovima je otežano prikupljanje dodatnih sredstava putem kreditnog zaduživanja ili nove emisije akcija te se privredna društva odlučuju za alternativni izvor finansiranja-emitovanje korporativnih obveznica. Investitori mnogo pažnje posvećuju analizi sigurnosti naplate svojih potraživanja, odnosno sposobnosti kompanije koja je emitovala obveznice da o roku izmiri svoje obaveze. Na razvijenim tržištima kapitala specijalizovane institucije-rejting agencije, među kojima su najpoznatije "Moody’s Investors Service", "Standard & Poor’s" i "Fitch Ratings" rangiraju obveznice prema riziku što u velikoj mjeri pomaže ulagačima da izaberu u koje obveznica da ulažu. Na Banjalučkoj berzi su svoje poslovne aktivnosti emisijom obveznica finansirale Balkan investment bank a.d. Banja Luka, Cer a.d. Prnjavor, NLB razvojna banka a.d. Banja Luka, Sinergijaplus i Farmland a.d. Nova Topola.