Trezorski zapisi su kratkoročne hartije od vrednosti, čija naplata pristiže poslije 30, 90, 180 ili 360 dana, koje najčešće zbog prevazilaženja budžetskih poteškoća emituje država ili njen entitet. Upis trezorskih zapisa se vrši na aukcijama na kojima se oni prodaju uz diskont, a cena se menja pri kasnijim trgovinama. Budući da se emituju na kratak rok i da za njih garantuje država prinosi na trazorske zapise nisu mnogo visoki, ali su sigurni te bi se pojavljivanju ovog instrumenta obradovale domaće brokerske kuće, banke, osiguravajuća društva, investicioni fondovi i novoformirani penzioni rezervni fond.
Trenutno, zbog nedostatka adekvatnih finansijskih instrumenata na domaćem tržištu osiguravajuća društva nemaju gde da ulože kratkoročno raspoloživi novac, a banke na računima kod CBBiH drže preko milijardu KM iznad obaveznih rezervi, pri čemu ostvaruju minimalne prinose po osnovu kamate.
Osim što bi njihova emisija donela osveženje i dinamiku na domaćem tržištu kapitala, sredstva prikupljena na ovaj način bi se mogla iskoristiti za subvencionisanje poljoprivrednih proizvođača, finansiranje robnih rezervi, a jedan dio ovih sredstava bi se vratio u budžet po osnovu plaćanja PDV-a i drugih poreza.
Нема коментара:
Постави коментар