Ukupni poslovni prihodi u prvih šest mjeseci 2010. godine

Očekivani bolji rezultati Telekoma i "Tržnice"

U Fokusu mi je prenesena izjava:
Javnost je vjerovatno očekivala bolje rezultate od Telekoma Srpske i banjolučke "Tržnice", kaže Miloš Grujić. Naime, prema izvještaju Telekoma, poslovni prihodi u prvih šest mjeseci ove godine iznosili su 227 miliona KM i u odnosu na isti period 2009. godine manji su za skoro tri odsto. Istovremeno, rashodi su povećani za oko dva odsto na 161 milion KM. Ukupni prihodi iznose 231 miliona KM, što predstavlja smanjenje od pet odsto u odnosu na prvo polugodište prošle godine. Pri tome, ukupni rashodi su neznantno smanjeni i iznose 178,7 miliona KM što je smanjenje za oko 0,05 odsto. Međutim, pohvalno je smanjenje ukupnih obaveza na 221 milion KM, što je za 2,5 odsto manje nego prošle godine. Od toga, dugoročne obaveze su za 4,5 odsto manje i iznose 106,55 miliona KM, a kratkoročne su manje za 0,6 odsto i iznose 114,37 mioliona KM. U izvještajima Telekoma pažnju privlači povećanje amortizacije za 7,65 odsto, sa 48,24 miliona KM na 51,9 miliona KM. Još interesantniji su polugodišnji bilansi "Tržnice", iz kojih se vidi da su prihodi od prodaje smanjeni za 12,62 odsto sa 9,47 miliona KM na 8,27 miliona KM. Neto dobit smanjena je za 73,24 odsto, sa 2,63 miliona KM na 704.506 KM. Međutim, pozitivno je značajno smanjenje ukupnih obaveza za 27,40 odsto sa 5,7 miliona KM na 4,16 miliona KM. Kratkoročne obaveze manje su za 26,27 odsto, a dugoročnih obaveza nema, navodi Grujić.

Uzaludni napori

U Republici Srpskoj u toku je više od 230 stečajnih postupaka. U ambijentu, u kojem mnoga privredna društava zbog prijeteće nesposobnosti za plaćanje ili prezaduženosti strepe za svoj opstanak, nije na odmet spomenuti “ljekove”, koje je za ove (ne)prilike predvidio Zakon o stečajnom postupku.
Stečajni postupak se otvara kad su obaveze dužnika veće od imovine, zbog namirenja povjerilaca unovčenjem dužnikove imovine i srazmjernom raspodjelom prikupljenih sredstava povjeriocima.
Povjerioci zbog dužine, neizvesnosti ishoda stečajnog postupka i načina unovčenja imovine dužnika priželjkuju reorganizaciju, očekujući brzu isplatu svih svojih potraživanja. Međutim reorganizacija, kojom bi se uredilo dalje poslovanje i odnosi dužnika prema povjeriocima, jeste poželjan, ali najmanje vjerovatan ishod stečajnog postupka dužnika.
Uz saglasnost povjerilaca, dužniku se može omogućiti da: zadrži svu ili deo imovine za nastavak poslovanja, prenese imovinu na druga lica, proda ili raspodjeli imovinu, pretvori potraživanja povjerilaca u uloge, smanji ili odgodi isplatu obaveza ili obaveze pretvoriti u kredit. Moguće je da se dužnik spoji sa drugim subjektima ili da emituje nove akcije.
Nažalost, dosadašnja praksa je pokazala da se ovim merama agonija produžava, a stečajna masa se uzalud troši, jer je za revitalizaciju poslovanja osim saglasnosti povjerilca uglavnom potrebno obezbjediti jaku finansijsku inekciju u vidu gotovine.