Sila ukamaćenja

"Compound interest is the most powerful force in the universe."

Albert Einstein

Menhetn, je ostrvo i gradska oblast Njujorka. Ima više od 1,5 miliona stanovnika, a kao najmanja oblast, sa svega 61,4 km², ima najveću gustinu naseljenosti sa čak 25.800 st/km². Na tom "ostrvcetu" nalaze se gradska skupština i opštinski sud Njujorka. Zbog toga je Menhetn ujedno i centralna gradska oblast. U zvaničnim dokumentima zove samo Njujork - NY, što nije slučaj za ostale četiri gradske oblasti  koje se koriste svojim izvornim imenima tj. Queens, Brooklin, Bronx i Staten Island.

Na južnom kraju ostvra 1615. godine holanska istočnoindijska kompanija je osnovala svoju kolonijalnu stanicu. Trgovina krznima s Indijancima pokazala se izuzetno unosnom, pa je 1621. osnovana holandska zapadnoindijska kompanija. Tokom 1625. godine tu se naselilo tridesetak holanskih porodica, a naselje je dobilo ime Novi Amsterdam i postalo glavni grad kolonije Nove Holandije. U novoosnovanom naselju vladao je gotovo potpuni haos. Pod upravom korumpiranih guvernera je cvjetao porastao kriminal. Holandska zapadnoindijska kompanija odlučila je u koloniji uspostaviti red i povjerila taj zadatak Peteru Minutu. Prema izvorima koje imam, 1626. godine Holanđani su  kupili ostrvo Menhetn od Indijanaca, za tadašnjih 24 dolara. Tačnije, holanđanin Peter Minuit kupio ostrvo Man-a-hatt od Indijanaca za vrijednost od 24 dolara. Dio je platio u vrećici punoj zlatnika (vjeruje se da se radi o sumi od dva dolara) a dio u protivvrijednosti u drangulijama i nakitu.

Tokom njegovog sedamnaestogodišnjeg mandata na mjestu guvernera izgrađeni su prva bolnica, zatvor i škola. Za zaštitu kolonije, na njenom južnom rubu, izgrađen je odbrambeni zid. Zid je godinama kasnije srušen, ali je ostavio trag u imenu ulice koja danas prolazi tim mjestom. Ulica je poznatija pod imenom  - Wall Street. Kome se dalje istražuje ima jako puno izvora na drugim linkovima.

Međutim, pitanje koje se meni samo nameće je: Ko je u toj transakciji bolje prošao?
Mislite da je pitanje glupo? Mnogi ljudi koji znaju ovu priču, s naglaskom na mnogi, smatraju da su Indijanci - "ispušili". Pobogu, pa vrijednost kvadratnog metra na Menhetnu se mjeri u hiljadama dolara.
U pravu su. Ali samo za tu vrijednost kvadratnog metra.

Tako? Tako.

Idemo polako. Razmotrimo neke činjenice. Prvo, koliko je 24$ vrijedilo u to doba? Vjeruje se je to uistinu bila tek vrećica zlatnika,… s kojom bi čestiti Indijanci imali sve što im je trebalo do kraja života svoje generacije. Drugo, šta bi bio Menhetn da ga bijelci nisu kupili? Istoričari smatraju da bi ostao poljoprivredno zemljište na kojem bi (još koju godinu) živjeli Indijanci. Treće, koliko stvarno potomcima tih Indijanaca sada ovakav vrijedi Menhetn? Njima je to tek mrtva zemlja koja ničemu ne služi. Većina njihovih potomaka je i izgradila silne oblakodere zato što nemaju strah od visine a više su zarađivali gradeći zgradu nego baveći se poljoprivredom. Primjera radi, zgrada Empire State Building je godinama držala rekord najviše na svijetu. Ima 102 sprata. Bila je izgrađena u samo dvije godine. Mohawk Skywalkersi, Indijanci koji su gradili zgradu, potiskivali i obuzdavali su svoj strah ponašajući se kao ratnici.

Da ne širim temu, sigurno dobar potez bi bio da su Indijaci iznajmili tu zemlju bijelcima i da je nikad nisu prodali.

Međutim, da su Indijanci imali mogućnost tek oročiti ta 24 dolara uz prosječnu kamatnu stopu od 7% (ruku na srce, bilo je godina kada bi ostvarili i mnogo veći prinos ali ovo je neki prosjek zbog naše računice), danas bi imali na računu toliko novca da bi mogli kupiti,… Fjuuuu… ne samo čitav Menhetn, nego i čitav Nju Jork. Po tržišnoj cijeni, naravno!

Priložiću samo prost kamatni račun - bez reinvestiranja i uticaja inflacije. Naime, da su Indijanci imali mogućnost da novac stave u banku (ili neki drugi vid štednje) i svake godine iznova "oplode" tu sumu, tako iz generacije u generaciju, danas bi imali... Imali bi,... Hmmmm,... Dakle, formula je = 24$*((1+7%)^383). Ah, da, ne pokušavajte računati samo uz pomoć kalkulatora. I računar se pati da izrazi rezultat.