петак, 02. јун 2017.

Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju

Na VII Međunarodnom simpozijumu o upravljanju prirodnim resursima koji je održaan 31. maja na Fakultetu za menadžment u Zaječaru objavljen je moj rad "Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju". Rad je prilagođen zahtjevima Sipozijuma. U radu sam naveo dostignuća domaćih i stranih autora čije analize i kritike se uglavnom baziraju na primjerima iz razvijenih tržišta kapitala. Fokusirao sam se na primjenu portfolio diverzifikacije na hartije od vrijednosti na tržištima u razvoju. Koristeći Markovicev metod portfolio selekcije, ali i druge kriterijume za odabir hartija, poput kriterijuma likvidnosti, rizika, i broja dana trgovine dokazao sam da je efekat diverzifikacije, uz sva ograničenja, na malom tržištu moguć i poželjan. Osim toga, ukazao sam na faktore koji utiču na tržište poput odluka Ministarstva finansija, uticaja Penzijskog rezervnog fonda, plaćanja poreza i legalizacije objekata kupovinom obveznica.
Tržišta u razvoju su tradicionalno shvatana kao tržišta sa jeftinom radnom snagom i sirovinama. Međutim, usljed ubrzane urbanizacije, ova pretpostavka se promijenila. Danas tržišta u razvoju imaju visoke stope rasta, trend jačanja srednje klase sa rastućim prihodima te važnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Najčešće, tržišta u razvoju se definišu kao tržišta tj. zemlje sa brzim rastom koje koriste ekonomsku liberalizaciju kao primarni motor rasta. Tržišta u razvoju odlikuje institucionalna turbulencija i niži nivo ekonomskog razvoja u odnosu na razvijene zemlje. Tržište u razvoju se odnosi na zemlju koja je započela tranziciju političkog ili ekonomskog sistema i doživjela rapidan ekonomski razvoj. Hoskisson je identifikovao 64 ekonomije u razvoju. U te zemlje iz okruženja Bosne i Hercegovine ulaze: Hrvatska, Srbija, Makedonija, Albanija, Bugarska i Rumunija.
Praksa na razvijenim tržištima pokazuje da sveukupan rizik, odnosno standardna devijacija godišnjih prinosa, inverzno varira u odnosu na veličinu kompanije. analizirajući kompanije na Banjalučkoj berzi, ustanovio sam da većina listiranih društava pripada kategroriji “mikro” tržišne kapitalizacije u skladu sa klasifikacijom Duff and Phelps.Tu su kompanije od 2.395 – 632.770 miliona američkih dolara. S cilјem da ukažem na rizičnost tržišta pokazao sam da stopa prinosa na sopstveni kapital koja predstavlјa zahtjevanu stopu prinosa koju ulagač očekuje od investiranja u akcijski kapital određenog društva na malim berzama sadrži jednu važnu komponentu. U skladu sa CAPM pristupom, iznos premije za tržišnu kapitalizaciju iznosi 9,53% za kompanije koje pripadaju u grupu manjih u ovoj kategoriji do 3,74% za kompanije koje pripadaju u veće u ovoj grupi. Takođe, premija za rizik zemlјe poslovanja predstavlјa dodatnu zahtjevanu kompenzaciju investitora uslјed izlaganja faktorima rizika koji su specifični za zemlјu ulaganja. Uvidom u relevantne svjetske finansisjek servise pokazao sam da je Country Risk Premium za Bosnu i Hercegovinu 9,75%.
Struktura rada je sljedeća:
1. UVOD
2. LITERARNI PREGLED DIVERZIFIKACIJE PORTFOLIJA NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
3. POZICIJA INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA MALIM TRŽIŠTIMA
4. IZBOR HARTIJA U PORTFOLIO NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
5. FAKTORI KOJI UTIČU NA TRŽIŠTE DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
ZAKLЈUČAK
REFERENCE
Oni koji i dalje žele da vide rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu. Takođe, rad je moguće pogledati u Zborniku radova sa Simpozijuma  od 336. do 345. stranice.

Нема коментара:

Постави коментар