четвртак, 31. децембар 2015.

среда, 24. јун 2015.

Razvoj sekundarnog tržišta trezorskih zapisa. Stanje i perspektive na tržištu Republike Srpske.

Ima više od godinu dana kako slušam dobronamjerne kritike i prozivke da dugo nisam ništa objavljivao na blogu. Priznaću da mi je drago da sam za nekoliko godina pisanja kolumni, stručnih i naučnih radova tj. komentarisanja privrede, ekonomije, finansija i investicija dobio "publiku" i interes za moj rad. Razlozi sve rjeđim tekstovima na blogu su preokupiranost poslom i privatnim obavezama ali navjeći razlog je činjenica da nastojim da se fokusiram na završetak magistarskog rada. Često žeđ za ovim temama ugasim prikupljajući neke izvore na društvenim mrežama ili u ćaskanju sa dragim kolegama.

U međuvremenu, od dijelova koji baš nisu za magistarski rad napravim poneki stručni ili pregledni rad. Tako je bilo i sa dokumentom koji je moguće preuzeti ovdje. Rad je objavljen u drugom ovogodišnjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Zahvaljujem se uredništvu časopisa jer je prepoznalo aktuelnost i kvalitet rada. Takođe, veliku zahvalnost dugujem mom mentoru, gospodinu Radivojcu - koji me strpljivo i nesebično usmjerava u izradi magistarskog rada i svima koji su mi na bilo koji način pomogli u izradi ovog rada. Njih nije potrebno posebno navoditi - lako će se prepoznati. :) Hvala od srca!

Ovo nije moj prvi objavljeni rad u nekom časopisu (čak sam se u njemu pozvao ja jedan svoj autorski rad iz 2013.), a nadam se i da nije posljednji. :) Tema je tjesno vezana za moje glavno polje interesovanja u ekonomiji. U budućnosti namjeravam da se posvetim daljem izučavanju ove oblasti s ciljem da dam svoj kako naučni, tako i društveni doprinos ovoj temi. Prema tome, ovo je tek mali nagovještaj mog magistarskog rada.

Sve komentare i prijedloge ću sa velikim zadovoljstvom pročitati i uzeti u obzir prilikom nastavka izrade moje magistarske teze.

...

Sažetak:
Razvijeno tržište novca omogućava učesnicima na tržištu bolјe prilike za kratkoročno ulaganje, pomaže ravoju konkurencije na tržištu ali i služi kao mehanizam sprovođenja mjera monetarne politike. Najvažnije, razvijeno tržište novca olakšava emitentu jeftinije zaduživanje jer povećava likvidnost primarnog tržišta ovih hartija od vrijednosti. U radu smo se fokusirali na osnove karakteristike sekundarnog tržišta trezorskih zapisa. Pokušali smo da, koristeći iskutva sa razvijenih tržišta, ponudimo rješenja za razvoj tržišta sekundarnog tržišta trezorskih zapisa u Republici Srpskoj. S tim u vezi analizirali smo trgovine trezorskim zapisima na Banjalučkoj berzi. U radu smo pokazali da market makeri mogu bitno pridonijeti razvoju sekundarnog tržišta trezorskim zapisima.

Klјučne riječi: tržište novca, trezorski zapisi, sekundarno tržište, market mejkeri



среда, 04. март 2015.

Uvođenje koncepta upravljanja rizicima u privrednim društvima


Zahvlajujući mom dragom i cijenjenon drugu Saši Stevanoviću, (Facebook, Twitter, Linkedin, Gmail) zajedno sa dvje budućih doktora nauka, uključen sam u projekat koji ima za cilj povećanje kulture upravljanja rizicima u BiH.

Projekat je zapravo kampanja koja promoviše tehnologiju ERM - Enterprise Risk Managementa. Menadžment rizika je proces kroz koji se organizacije pripremaju za suočavanje sa neodređenostima koje utiču na realizaciju njihovih ciljeva. Savremena poslovna praksa pokazuje koliko je ovaj koncept važan za uspješno poslovanje i rad bilo koje organizacije, privrednog društva ili pojedinca. Osim što promivišemo tehnologiju, nastojaćemo da je implementiramo u kompanijama u Bosni i Herzegovini. Za početak, planiramo da održimo okrugle stolove u većim gradovima Bosne i Herzegovine (Sarajevo, Banja Luka, Bijeljina, Mostar i Trebinje). Tu ćemo, osim što predstavimo projekat i tehnologiju, pokušati identifikovati lokalna preduzeća kod kojih ćemo implementirati ERP koncept. Svaki okrugli sto će, u prosjeku, nas koštati oko 400 dolara. Ovaj iznos smo dobili nakon što smo u planirali budžet za ovu fazu projekta i pažljivo unijeli očekivane troškove poput iznajmljivanja adekvatne sale, promocije kampanje u lokalnim medijima, osvježenja tokom okruglog stola, izrade i štampanja materijala za promovisanje projekta i za okrugle stolove, uspostavljanja kontakata sa lokalnim kompanijama i sl. Kao ciljnu grupu smo naveli 27.000 privrednih društava, 111.000 studenata i 9.000 profesora.

Uspostavili smo i Centar za rizike. U ovoj fazi projekta je u toku  izrada sajta. Nakon toga ćemo ga promovisati i nastaviti povezivanje sa domaćim univerzitetima i privrednim društvima. Očekujemo da ćemo sa završetkom te faze imati platformu za saradnju između univerziteta i preduzeća u cilju podizanja kulture upravljanja rizicima, kreiranje novih poslova, studije slučaja iz domaćih kompanija namijenjeni studentima.

Sve što (u)radimo je na dobrovoljnoj osnovi. Našu video kampanju možete pogledati na ovom linku. Kao jedna od aktivnosti u promociji našeg projekta je i crowdfunding. Za naš projekat, očigledno, nije nam potrebna nedostižna cifra. Međutim, s ciljem da bolje promovišemo našu ideju i istražimo još jedan način izvora finansiranja saglasili smo se da je ovo više nego smislen korak u projektu. Naime, svaki dan na svijetu se pokreće neki projekat. Ipak, većina njih ne predstavlja značaj iskorak u odnosu na broj dobrih ideja koje se nikada ne ostvare jer nemaju sredstava da počnu. Traženje investitora koji će uložiti novac u projekat obično podrazumijeva manji broj investitora i veće sume novca. Takođe se podrazumijeva da ti investitori imaju udio u poslu/projektu, koji će poslije moći iskoristiti za povrat svog uloga. U skladu sa tim, crowdfunding je posebano način prikupljanja sredstava za započinjanje ili razvoj nekog projekta. Crowdfunding je zasnovan na na istom principu kao što to i ime kaže – crowd (masa, grupa ljudi) i funding (finansiranje) tj. finansiranje od velikog broja ljudi. Za razliku od traženja velikih investitora, crowdfunding se zasniva na doprinosima pojedinaca, privrednih društava i ostalih fizičkih i pravnih lica koji žele da doprinesu projektu. Dakle, takvo prikupljanje sredstava se svodi na ciljne grupe različitih lica koji će vam dati male iznose kako bi „pogurali“ projekat. Naime, iznosi mogu bukvalno ići od jednog dolara pa naviše. Vašom malo donacijom ubrzaćemo naše aktivnosti i poboljšati naše društv, i preduzeća na bolji način. Nastojaćemo da ovo iskustvo iskoristimo na najbolji način.

Mi ćemo svoj projekat realizovati u svakom slučaju. Ovo je samo faza u projektu kojoj ćemo više pažnje sa teorijskog i praktičnog aspekta posvetiti u kasnijim fazama realizacije ideje. Pisaćemo i o tome. 

Razvoj naše ideje možete pratiti na društvenim mrežama. Takođe, veliki doprinos ćete dati i tako što ćete našu ideju proslijediti nekom drugom i tako postati naš partner u ovoj misiji. Za aktivnosti donacije i dijeljenja ove pogledajte više ovdje. Na kraju, uspješnim završetkom ove kampanje ovo će biti prva uspješno završena crowdfunding kampanja iz Bosne i Hercegovine.

Naša saznanja i razmišljanja ćemo objavljivati na Sašinom i mom blogu. Niste čuli za naše aktivnosti? Možda i jeste. Do sada smo već radili neke stvari i pokušali da damo doprinos društvu. Sjećate se, prošle godine su nas pogodile poplave. Mnogo građana je poplavljeno, mnogo privrednih društava je izgubilo svoje zalihe i tržište. Izvještaj o rizicima koji je sačinio Svjetski ekonomski forum za 2014, naveo je da je jedan od najvećih globalnih rizika, rizik poplave. Mi smo preveli ovaj izvještaj na sve jezike u upotrebi u BiH i poslali smo ga akademskoj zajednici (univerzitetima, profesorima i studentima). Za izvještaj pogledajte ovdje. Vi nas možete i podržati ili ignorisati. Mi ćemo uspješno ostvariti naše zamisli.