четвртак, 07. јун 2012.

Korisne izmjene




Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu hartija od vrijednosti, nedavno usvojenim u Narodnoj skupštini RS, treba da digne na viši nivo rad i funkcije tržišta kapitala. Očekuje se da se emitenti više zainteresuju za prikupljanje novca emisijom hartija od vrijednosti, da dođe do izdvajanja kvalitetnih akcija i do “korporatizacije” tih emitenata. Drugim riječima, cilj ovog Zakona je je približavanje našeg tržišta hartija od vrijednosti razvijenim i nastavak usklađivanja usklađivanja regulative ove oblasti sa odgovarajućim direktivama Evropske unije.
Najinteresantnije je da je proširen skup onih koji mogu da emituju hartije od vrijednosti. Osim toga, uveden je pojam kvalifikovanih investitora. Kada oni stiču hartije od vrijednosti, emitenti u ponudi nisu u obavezi da objave prospekt. Tako su kvalifikovani investitori, zbog pretpostavke da posjeduju specifična znanja i iskustva, manje zaštićeni od ostalih investitora pri sticanju hartija od vrijednosti u postupku javne emisije. S druge strane, emitentima su date mogućnosti da brže i jednostavnije emituju hartije od vrijednosti. Prognoze su uvek nezahvalne ali treba očekivati da će ovakve izmjene ubrzati razvoj tržišta i skratiti poslove i obaveze emitenata pri ponudi hartija od vrijednosti. Uvedena je mogućnost da emitent, uz odobrenje Komisije za hartije od vrijednosti, objavi preliminarni prospekt. Ova mogućnost je, po uzoru na razvijena tržišta, najbolji način da emitenti prije početka emisije hartija od vrijednosti „ispipaju“ puls tržišta i uvjere se u stvarnu zainteresovanost ulagača, kao i da lakše odrede cenu hartija u javnoj ponudi. Ove izmjene sigurno dovesti do većeg interesovanja privrednih društava da do novca dođu na tržištu kapitala. Na taj način bila bi ojačana jedna od najvažnijih uloga tržišta kapitala, a to je alokacija kapitala od onih koji imaju višak do onih kojima je potreban za rast i razvoj. S druge strane, izmjenama i dopunama Zakona utvrđeni su uslovi pod kojima se akcionarskom društvu omogućava povlačenje akcija sa berze. S obzirom na činjenicu da su privredna društva sa čijim akcijama se javno trguje na Banjalučkoj berzi po sili zakona dobila status javnih akcionarskih društava, dopunama Zakona upotpunjena je regulativa koja je već obrađena u Zakonu o privrednim društvima u dijelu koji se odnosi na uslove pod kojim akcionarsko društvo može da napusti berzu.
Sa velikim brojem akcija na Banjalučkoj berzi nije se trgovalo godinama. Imajući u vidu finansijske izveštaje, odnosno poslovanje i atraktivnost akcija tih društava, ako bi jedan dio njih prešao u zatvorena akcionarska društva, situacija na berzi se skoro ne bi ni promijenila. Ruku na srce, određenom broju otvorenih akcionarskih društava mora se priznati niz logičnih razloga za delistiranje sa berze: smanjenje troškova, eliminisanje zahteva i pritisaka razjedinjenih akcionara i promjena pravne forme ili spajanje sa drugim privrednim društvom i slični razlozi.
U skladu sa tim, smjernice koje bi spriječile manipulacije i povećale zaštitu prava malih akcionara društava koja započnu proces zatvaranja su itekako korisne. S tim u vezi, Komisiji za hartije od vrijednosti predviđene su konkretnije nadležnosti u svim njenim aktivnostima.
Sa željom da se na još viši nivo podigne kvalitet tržišta i svih njegovih učesnika značajan dio izmjena Zakona posvećen je unapređenju poslovanja berzanskih posrednika, berze i Centralnog registra. Jedan deo izmjenama odnosi se na obavezu berzanskog posrednika da izvrši razvrstavanje svih svojih klijenta na male i profesionalne investitore, uzimajući u obzir njihovo znanje, iskustvo, finansijsku situaciju i investicione ciljeve. Međutim, Zakon omogućava i izmjenu kategorizacije na zahtjev klijenta.
Te promjene trebalo bi da utiču na to da se na Banjalučkoj berzi izdvoje kvalitetne akcije, što bi trebalo da zainteresuje ulagače, poveća likvidnost i da pozitivno utiče na unutrašnju organizaciju društava – unapređenje korporativnog upravljanja u akcionarskim društvima.

Нема коментара:

Постави коментар