четвртак, 02. фебруар 2012.

Krize i projekcije

Za ekonomistu u šali kažu da je „ekspert koji će sutra reći zašto se ono što je predvidio juče nije dogodilo danas.“ Ova „definicija“ nastala je vjerovatno zato što ekonomisti ne mogu tačno da predvide početak nijedne krize.
Nažalost, finansijske krize nije moguće predvidjeti. Kada bi bilo moguće stvoriti formulu i proreći trenutak u kojem će cijene dostići vrhunac i potom preći u neku vrstu slobodnog pada posljedice toga ne bi se zvala kriza. 
Većina profesija sanja o formuli ili kristalnoj kugli koja će im tačno predvidjeti budućnost. Astronomi, meteorolozi, okeanografi, seizmolozi čak i ekonomisti žude za formulom koja bi dala odgvor na ono što će biti sutra. Uprkos velikom znanju, iskustvu i vještini u primjeni instrumenata i obrazaca teško je u projekcijama otići malo dalje od - pretpostavki. U najboljem slučaju dobija se pojednostavljen obrazac razvoja postojećeg stanja pod pretpostavkom da se trenutni uslovi neće u znatno promijeniti. Čak i da se stvori jednačina uz pomoć koje bi bilo moguće predvidjeti krizu, na primjer, za mjesec dana, ona bi ubrzo postala beskorisna. Jednostavno, novu vijest bi ljudi uzeli u obzir pri donošenju odluka i kriza bi nastupla - sutra. 
Zemljotres neće promijeniti jačinu i epicentar zavisno od toga da li ljudi znaju kad će on biti ili ne. Vijest da se uskoro očekuje razoran zemljotres bi vjerovatno napravila paniku, ali bi spriječila ogromne ljudske i materijalne gubitke. Međutim, ponašanje ljudi oblikuju nove vijesti koje utiči na njihove odluke što se direktno odražava na kretanje cijena, količina na tržištu i na - razvoj krize. 
Pretpostavimo da svi saznamo da će „hipotekarna“ kriza nastupiti za deset dana. Dobivši ovu vijest većina prodavaca nekretnina bi već danas spustila cijene jer očekuju da će one sutra biti još niže. Ako danas ne prodaju sve nekretnine sutra će ponovo da smanjuju cijene. Ovo može navesti ljude koji su uzeli kredit za kupovinu kuće da razmotre prodaju kuće u kojoj žive, vrate kredit i potraže bolje i jeftinije domove. 
Dakle, ovakva najava krize, pod uslovom da dođe od nekog iole ozbiljnog autoriteta postala bi – proročanstvo. U tom slučaju ne bi bilo moguće proglasiti „lažnu uzbunu“, kao kod straha od zemljotresa ili erupcije vulkana, jer bi nova finansijska kriza bi ubrzo bila u jeku. Dakle, početak krize može da bude neoprezna ili krivo protumačena izjava nekog autoriteta. Na primjer, zamislite da predsjednik neke zemlje u večernjem dnevniku najavi da će sutra, zbog krize, inflacije ili nekog trećeg razloga, povući svu svoju ušteđevinu iz banke. Službenici banke bi ujutru jedva ušli na svoje radno mjesto zbog gužve koja bi nastala oko banaka. Predsjednikova izjava, bez blagovremenog objašnjenja da je povlačenje novca možda namjenjeno za renoviranje stana, bila bi zaista zamajac krize. U nedostatku adekvatnog obrazloženja možda bi za nekoliko dana neke banke stvarno propale i produbile krizu.
Ekonomisti kao primjer smirivanja šire javnosti vole da podsjete na govor Frenklina Ruzvelta tokom njegove inauguracije. Tad su gotovo sve banke u Americi, kao odgovor na masovno povlačenje novca uspaničene javnosti, bile privremeno zatvorene. U prvom govoru, umjesto da prognozira šta će se desiti za nekoliko godina, Ruzvelt je smrio strahove javnosti i objasnio šta njegova administracija može i namjerava da uradi za vraćanje povjerenja u bankarski sistem. U obraćanju ljudima koji „veoma malo razumiju mehanizme bankarstva“ objasnio je poteze koji povučeni u prethodnim danima i najavio sljedeće. Kao najvažnije od svega istakao je da je element za popravljanje sistema koji je bitniji od novca i zlata - povjerenje. „Povjerenje i hrabrost su osnove uspjeha u provođenju naših planova“. Koristio je termine kao „priznajem Vam“, „objasnim Vam“, „dugujem Vam“, „znam da Vam“, „saradnja“,... 
Sve najavljeno je uspješno urađeno. Ruzvlet je četiri puta biran za predsjednika. Postoji šala u Americi koja kaže da bi on još bio predsjenik da nije umro 1945. godine. 
Dakle, tokom svake krize nužno je da postoji stvarna volja i način da se djeluje danas, a ne da se stanje opravdava rasplamsavanjem krize i najavljuje razvoj ekonomije za nekoliko godina.

Нема коментара:

Постави коментар