четвртак, 08. децембар 2011.

Blagovremeno djelovanje

Jedna banjalučka televizija već nekoliko sedmica organizuje skupove u formi okruglog stola. Učesnici tih skupova su predstavnici banaka, brokersko-dilerskih društava, osiguravajućih društava, agencije za bankarstvo, autori stručnih izdanja i studenti iz oblasti finansija. Ideja organizatora je da učesnici skupa, debatujući o ekonomskim i privrednim temama i odgovarajući na pitanja, približe građanima, ali i stručnoj javnosti aktuelnosti, zakonske okvire, probleme i potencijalna rјešenja iz oblasti o kojoj je okrugli sto posvećen.
Ovakvi skupovi često imaju sinergetski efekat, jer se kroz priču o aktuelnostima u raznim oblastima, osim prepoznavanja problema i predlaganja rješenja podiže svijest šire javnosti o načinima i potrebi štednje, ulaganja i osiguranja.
Na okruglom stolu, na kojem sam učestvovao, nakon uvodih izlaganja o stanju i perspektivana tržišta hartija od vrijednost najviše pažnje  je posvećeno poboljšanju korporativnog upravljanja i svijesti građana o značaju ulaganja i štednje za starost. Dakle, pu fokusu su bili ne samo vlasnici već i izdavaoci hartija od vrijednosti.
Stručnjaci se slažu da se, uprkos finansijskoj krizi, veliki gubici na berzi mogu pripisati nedovoljnom znanju učesnika o funkcionisanju institucija i tržišta hartija od vrijednosti. Zasigurno, sa ovim znanjem i iskustvom mnogi koji su se „zaigrali“  tokom euforije na berzi danas bi se drugačije ponašali. Veliki broj ljudi je skupo platio lekciju koja govori o tome da se na tržište kapitala ne „ulazi“ sa posuđenim novcem i kladioničarskim raspoloženjem.
Za razliku od većine zemalja u tranziciji, koje su „na vrat na nos“ izvršile privatizaciju, razvijene zemlje godinama nastoje da, osim zakonske zaštite, mnogo energije, novca i pažnje posvete preventivnom obrazovanju učesnika na finansijskim tržištima.
Mišljenje stručnjaka koji su od nastanka banjalučke berze uključeni u njeno funkcionisanje, je da bi se smanjila vjerovatnoća i posljedice ponašanja po obrascu koji se desio prije nekoliko godina, potrebno je, po uzoru na razvijene zemlje, uvesti već u školske udžbenike lekcije koje će obrađivati lične finansije. Ovakav način se odavno pokazao kao najjeftiniji i najefikasniji metod podizanja svijesti o ovom problemu. S tim u vezi, treba pozdraviti inicijativu banjalučke berze da se na ovaj način osavremeni škoski program.
U projektu banjalučke berze „virtuelna berza“ učestvuje oko pedeset škola iz Republike Srpske. Primjera radi, ako kroz taj proces 1.000 školaraca godišnje stekne osnovna znanja o funksionisanju kapitala, za pet godina biće 5.000 punoljetnih ljudi koji imaju izgrađenu osnovu za ponašanje na tržištu kapitala, odnosno razvijenu svijest o vođenju ličnih finasnija, ulaganju, štednji i osiguranju. To je značajan broj kada imamo u vidu činjenicu da su predmeti vezani za finansijske instrumente i berzansko poslovanje izučavani samo na završnim  godinama ekonomskih fakulteta. Osim Banjalučke berze, nijedna institucija nije organizovala seminare ili okrugle stolove namijenjene građanima, menadžerima privrednih društava i novinarima na teme vezane za hartije od vrijednosti.
U opis posla zaposlenih na berzi ne treba da ulazi učenje stanovništva, ali valjda je ovo specifično podneblje. Danas, deset godina nakon zavšetka privatizacije, mnogo ljudi ne zna gdje su „završili njihovi vaučeri“. Nevjerovatno je da se na računima profitabilnih akcionarskih društava u Republici Srpskoj, prema grubim procjenama, po osnovu dividende akcionara nakupio “uspavani” kapital u iznosu od oko 27 miliona KM. Samo u bilansima “Telekoma Srpske”, najprofitabilne kompanije u Republici Srpskoj, kao obaveza se vodi oko 20 miliona KM neisplaćenih dividendi. Taj novac nije moguće isplatiti zbog nepotpunih podataka o akcionarima. Radi se onima koji ne znaju da poseduju akcije “Telekoma” ili vjeruju da se radi o zanemarljivom novcu, ili su promijenili adresu, banku,... Na listi akcionara možda ima i onih koji su umrli, a nije sprovedena sudska rasprava.
Znajući sve to, potpuno suludo djeluje napor da onima koji ne brinu o svojoj i podoričnoj imovini pokazujete kako treba ulagati ili štediti. Zato, da bi se iskorijenile usađene negativne navike, mališane treba na vrijeme učiti kako da najbolje raspolažu novcem.

Нема коментара:

Постави коментар