субота, 08. октобар 2011.

Nismo najgori, ali...

Na portalu Frontal.ba je obljavljen moj tekst.

Bosna i Hercegovina ostvarila je značajan napredak po skoro objavljenoj Forbsovoj listi najboljih zemalja za poslovanje. U odnosu na prošlu godinu, kada je bila rangirana kao 101. zemlja, sada je na 84. mjestu. Ovaj uticajni poslovni magazin tvrdi da je BiH napredovala po mnogim kriterijumima, ali je, uprkos ostvarenom napretku, i dalje veoma optrerećena istim problemima.

Bosna bolje ocijenjena od Srbije

Na vrhu Forbsove liste je Kanada, a slijede je Novi Zeland, Hong Kong, Irska, Danska, Singapur, Švedska, Norveška, Velika Britanija, te SAD na 10. mjestu. Na 134. mjestu najgore je rangiran Čad, a na dnu liste su i Zimbabve (133.), Burundi (132.), Angola (131.), Venezuela (130.), Kamerun (129.), Haiti (128.), Mauritanija (129.), Obala Slonovače (127.) Iran (126.) i Gambija (125.).
Nema potrebe objašnjavati zašto je BiH najumjesnije porediti sa zemljama u regionu. Tako, prema Forbsu, od zemalja iz našeg komšiluka ubjedljivo najbolje ocijenjena je Slovenija i postavljena je na 25. poziciju. Makedonija je na 35. mjestu, Hrvatska na 41., Bugarska je šest mjesta iza, Rumunija zauzima 52. mjesto, Crna Gora jednu poziciju iza, a Albanija je na 64 mjestu.
U regiji, Bosna je predposljednja, ali za čak 11 pozicija bolje rangirana od Srbije. Interesantno je da su sve zemlje, osim Rumunije i Srbije, popravile poziciju u odnosu na prošlu godinu. Najprijatnije iznenađenje je podatak je da je Bosna napredovala za čak 17. mjesta.
„Forbs“ je kao najslabiju tačku u BiH naveo - birokratiju (red tape), svrstavši je po tom kriterijumu na 126. mjesto. Prema imovinskim pravima je na 110. mjestu, po inovacijama na 103., poreskim opterećenjima na 92., a po korupciji na 78 mjestu. Po Forbsu, Bosna je nešto bolje rangirana po ličnim slobodama i zaštiti investitora (u obe kategorije na 76. mjestu), tehnologiji - na 69 mjestu, slobodi trgovine na 39., a najbolje je ocijenjena po monentarnim slobodama - tu je na 28. mjestu. Za performanse tržišta nije ocjenjivana.
Koliko je Slovenija odmakla od komšiluka pokazuje podatak da ova država nije najbolje ocijenjena samo u kategorijama: „monetarne slobode“, „poresko opterećenje“ i „performanse tržišta“.
Kao izvori za sastavljanje izvještaja navode se: Heritage Foundation (za indeks ekonomskih sloboda), World Economic Forum (izvještaj o globalnoj konkurentnosti); Transparency International (indeks percepcije korupcije), Freedom House (indeks ličnih sloboda), Svjetska banka (Doing Business), Centrla obavještajna agencija-CIA (World Factbook) i Property Rights Alliance.

Izvještaj Forbsa

Forbs u uvodu konstatuje da je međuetnički rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. uzrokovao pad proizvodnje za 80 odsto i ogroman porast nezaposlenosti.
U osvrtu na prethodni period u izvještaju se navodi da se stanje u Bosni popravilo od 1996. do 1999. godine, ali je rast proizvodnje značajno usporen od 2000. do 2002 godine. Dio zaostatka je popravljen od 2003. do 2008. godine, kada je stopa rasta BDP-a rasla više od pet odsto godišnje. Međutim, BDP Bosne je, odražavajući posljedice ekonomske krize, smanjen za više od tri odsto tokom 2009.
Po ovom časopisu, veliki izazovi sa kojima se suočava Bosna jesu veliki vladini izdaci na državnom, entitetskom i lokalnom nivou za plate, penzije i pomoć nezaposlenima, te potencijalno rastuća potreba za novim vladinim zajmovima i pad direktnih stranih investicija još od 2007. godine.
Kao jedan od glavnih ekonomskih izazova Bosne navodi se smanjenje potrošnje na plate u javnom sektoru i socijalne naknade u skladu sa uslovma MMF-a za dobijanje novih sredstava.
Kao pozitivna stvar se ističe da je reforma bankarskog sektora ubrzana 2001. kada su „napušteni svi zaostaci komunističkog sistema“ i da sada strane banke, „većinom iz Austrije i Italije, kontrolišu najveći dio bankarskog sektora“. Osim toga, smatra se da je uvođenje konvertibilne marke i njeno vezivanje za evro povećalo povjerenje u bankarski sektor. Kao uspješno se ocjenjuje uvođenje poreza na dodatnu vrijednost, „što će pomoći u suzbijanju sivog tržišta pod uslovom da to bude predvidljiv izvor prihoda“.
Privatizacija državnih poduzeća je bila spora, posebno u Federaciji, gdje političke međuetnične podjele još otežavaju svaki dogovor.
Dva najteža makroekonomska problema, po Forbsu, su značajan deficit tekućeg računa i visoka stopa nezaposlenosti, jer je veliki dio ekonomskih aktivnosti i dalje neslužben i neregistrovan.
Kao ekonomski prioriteti BiH navode se: ubrzanje integracije u EU, jačanje fiskalnog sistema, reforma javne uprave, članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i osiguravanje ekonomskog rasta podsticanjem dinamičnog, takmičarskog privatnog sektora.
Ističe se da je Bosna primila znatnu količinu inostrane pomoći i da će morati da opravda povjerenje tako što će sprovesti ekonomske reforme kako bi ubrzala navedeni cilj-pristupanje EU. Samo u 2009. godini, Bosna je dobila standby aranžman Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) najviše zbog naglog povećanja socijalne potrošnje i fiskalne krize pogoršane globalnom ekonomskom krizom. Taj program imao je za cilj smanjivanje državne potrošnje i jačanje naplate prihoda.
Sudeći po brzini konstituisanja vlasti na najvišem nivou, brzini smanjivanja nezaposlenisti i kreiranja i korigovanja zakona, privrednom rastu i zaštiti prava (malih) investitora usuđujem se prevdidjeti da će BiH za godinu dana na ovoj listi, nažalost, zauzeti nižu poziciju od trenutne.

Нема коментара:

Постави коментар