четвртак, 08. септембар 2011.

Još uvijek smo najgori u komšiluku

Prema posljednjem izvještaju Svetskog ekonomskog foruma Bosna i Hercegovina je na 100. mjestu po konkurentnosti u svijetu. Ova pozicija predstavlja napredak za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu. Međutim, Bosna i Hercegovina je, na rang listi zemalja čija konkurentnost se mjeri na osnovu rezultata iz 12 oblasti na najslabijem mjestu u odnosu na sve zemalje u okruženju. Od zemalja u „komšiluku“ najboje plasirana je Slovenija, na 57. mjestu, Crna Gora je na 60. mjestu, Bugarska na 74. mjestu, Hrvatska je rangirana kao 76. na listi, a dalje redom idu Rumunija-na 77. mjestu, Albanija na 78. i Makedonija kao 79. zemlja na listi, a Srbija je na 95. mjestu. Na listi od 142 zemlje iza Bosne su „egzotične zemlje“ kao što su Ekvador, Kenija, Bolivia, Benin, Tadžikistan,...
Metodologija Svjetskog ekonomskog foruma bazira se na analizi 12 faktora konkurentnosti koji uključuju infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, efikasnost tržišta rada, institucije, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, poslovnu sofisticiranost, inovativnost, veličinu tržišta i finansijsko tržište.
Najslabije ocjene od ovih 12 analiziranih oblasti konkurentnosti BiH je dobila za razvoj finansijskog tržišta (na 124. mjestu), efikasnost robnog tržišta (115. mjesto), zatim institucije (109. mjesto), sofisticiranost biznisa (108. mjesto) i inovacije (104. mjesto), a dosta bolje ocjene je dobila za i visoko obrazovanje (86. mjesto), efikasnost slobodnog tržišta (85. mjesto), makroekonomsku stabilnost (78. mjesto), tehnološku pismenost (73. mjesto), te za zdravlje i osnovno obrazovanje (58. mjesto). Kao najproblematičniji faktori koji koče poslovanje u BiH navedeni su neefikasnost vladine birokratije te politička nestabilnost, korupcija i poreska regulativa.
SAD treću godinu zaredom bilježe pаd konkurentnosti i nа ovoj skali su na petom mjestu, dok su prošle godine bile nа četvrtom mjestu. Među rаzlozimа slаbljenjа pozicije nаjveće svjetske ekonomije nа području konkurentnosti u Svjetskom ekonomskom forumu nаvode ekonomske probleme, oslаbljeno povjerenje u političаre i neefikаsnost vlаde.
Očekivano, zemlje iz Sjeverne i zаpаdne Evrope dominirаju među prvih deset, među kojimа je jedini predstаvnik Azije-Jаpаn, na devetom mjestu.
Među deset nаjboljih još su Njemаčkа (šesta), Holаndijа (sedma) i Dаnskа (osma) i Velikа Britаnijа (deseta). Grčkа, pritisnuta dugovina, nаstаvilа je pаd nа ovoj skali i sаdа je nа 90. mjestu, spustivši se zа sedаm mjestа u odnosu nа prethodni izvještаj.
Od zemalja iz grupe BRICS Južnofričkа Republikа je na 50. mjestu, Brаzil tri mjesta iza, Indijа nа 56. poziciji, а Rusijа je nа 66. mjestu.
Nа sаmom dnu liste je Čаd, koji je nаzаdovаo zа tri mjestа u odnosu nа prošlu godinu.
Interesantno, Kinа, drugа nаjvećа svjetskа ekonomijа, zаuzelа je tek 26. mjesto, nаpredovаvši zа svegа jedno mjesto.
Ivica Mudrinić, predsjednik hravatskog Nacionalnog vijeća za konkurentnost povodom loše pozcije Hrvatske izjavio je: “Minimalni pomak Hrvatske prema gore u odnosu na prošlogodišnje istraživanje ne može se, nažalost, interpretirati kao napredak već isključivo kao dokaz stagnacije, a alternativa višegodišnjem padu nije stagnacija nego rast koji u slučaju Hrvatske mora biti brži i radikalan... Zato je važno sada i odmah kreirati i ubrzano provoditi gospodarske politike koje vode održivom i konkurentskom napredovanju na svim razinama – nacionalnoj, regionalnoj i županijskoj. Nije to više od krucijalne važnosti za naš život sutra ili iduće godine – mi danas odlučujemo kako će se u Hrvatskoj živjeti za pet, deset i 15 godina”.
Članovi Nacionalnog vijeća ocijenili su da ovaj „plasman“ poziva na potrebu zajedničkog djelovanja ključnih učesnika u ekonomiji i fokusiranje na rješavanje navedenih problema.
Hrvatsku javnost ove izjave ne tješe. Naprotiv, većina Hrvata za ovo vijeće i njegove članove nikad nije čula, a nakon ovih objava prvo im je je na pamet palo da treba da daju ostavke, a ne izjave.
Zna li neko koga mi u Bosni i Hercegovini, barem formalno, (ne)možemo da optužimo i prozovemo da podnese ostavku?!

Нема коментара:

Постави коментар