петак, 08. јул 2011.

Tekst objavljen u "Fokusu"


Da li ste ikada posuđivali novac? Naravno da jeste. Bilo da ste zamolili roditelje za novac za kupovinu slatkiša ili ste posudili prijatelju „do prvog“ ili ste tražili kredit za stan stekli ste osnovna znanja o principima posuđivanja novca.
Upravo kao što ljudi trebaju novac, tako ga trebaju preduzeća, opštine i vlade. Preduzećima treba novac za rast i razvoj ili širenje na novo tržište, a vlade posuđuju novac za razne namjene, od izgradnje infrastrukture do realizacije različitih socijalnih programa.
Problemi sa nedostatkom novca u velikoj mjeri se mogu smanjiti ili čak i riješiti emisijom obveznica. Najkraće rečeno, obveznice su dugoročne dužničke hartije od vrijednosti. Emitenti ih izdaju s ciljem da pribave novac za finansiranje različitih projekata, a investitori ih kupuju i drže s ciljem da ostvare prihod u vidu kamate. Po pravilu, novac uložen za kupovinu obveznica može, zavisno od vrste obveznica, da bude vraćen uvećan za kamatu odjednom-po roku dospjeća ili u ratama. Za razliku od akcija, kod kojih prihod može značajno da varira u kratkom periodu, smatra se da je prinos na obveznice siguran.
Emitenti obveznica mogu biti država ili njen entitet, opština ili grad i privredna društva. U skladu sa tim, zavisno od emitenta, razlikujemo državne, municipalne i korporatvine obveznice. Po pravilu, obveznice koje emituje država ili njen entitet nose manji rizik i sigurniji prinos u odnosu na akcije.
Prednosti ulaganja u obveznice, u poređenju sa ulaganjem u akcije, ogledaju se u tome što se u unaprijed poznatim vremenskim intervalima dobija poznat iznos novca-kamata. Za razliku razliku prihoda koji se ostvaruje držanjem obveznica isplata dividende je neizvjesna i uvijek zavisi od poslovnih rezultata i planova akcionarskog društva.
Pri posuđivanju novca od velikog značaja su uslovi pozajmljivanja. Ekonomisti vole da kažu da od ugleda i potreba onoga kome novac treba zavise visina duga, kamatna stopa i rok otplate zajma. Na razvijenim tržištima kapitala u određivanju ovih uslova značajnu ulogu igraju specijalizovane institucije-rejting agencije. Ove institucije rangiraju obveznice prema riziku, što u velikoj mjeri pomaže ulagačima da izaberu u koje obveznice da ulažu. Najpoznatije od njih su "Moody’s Investors Servie", "Standard & Poor’s" i "Fitch Ratings".
Na Banjalučkoj berzi trenutno je listirano jedanaest obveznica koje je emitovala Republika Srpska, šesnaest municipalnih obveznica, (od toga četiri opštine su već izvršile drugu emisiju obveznica) devet serija emitenta Brčko distrikta i deset korporativnih obveznica.
Pet obveznica su već delistirane, što znači da su njihovi emitenti ispunili svoje obaveze prema kupcima obveznica. U toku su emisije ili registracije još nekoliko obveznica privrednih društava i opština.
Stavljajući u odnos promet obveznica i akcija jasno je obveznice postaju izuzetno važan instrument na Banjalučkoj berzi.
Na primjer, Repubika Srpska emitovala je obveznice za izmirenje obaveza stare devizne štednje. Emitovane su tri serije obveznica (RSDS-O-A, RSDS-O-B, RSDS-O-C) nominalne vrijednosti 1 KM, sa rokom dospjeća od pet godina od dana emisije i fiksnu kamatna stopu d 2,5 polugodišnje. Ukupna vrijednost ovih emisija iznosi 298.085.500 KM. Ukupan promet u 2010. godini je iznosio 6.007.834 KM, a ukupan promet u prvoj polovini 2011. godine 4.241.762 KM. Trenutni prinos do dospijeća iznosi između 9 i 12% godišnje. Dosadašnje isplate po anutitetima iznose 149.047.209 KM.
Po osnovu izmirenja ratne štete Republika Srpska je do sada emitovala pet serija obveznica (RSRS-O-A, RSRS-O-B, RSRS-O-C, RSRS-O-D, RSRS-O-E). Dospjeće ovih obveznica je zavisno od serije 14 ili 15 godina sa 4 ili 5 godina grace perioda i fiksnom kamatnom stopom od 1,5% godišnje. Ukupna vrijednost ovih emisija iznosi 214.278.989 KM. Tokom prošle godine ukupan promet ovim obveznicama je bio 16.997.165 KM, a u prvoj polovini ove godine 7.581.070 KM. Prinos do dospijeća na ovih obveznica je oko 17-18% godišnje. Dosadašnje isplate po anutitetima 7.685.787 KM.
Republika Srpska je emitovala dvije serije obveznica za izmirenje obaveze prema dobavljačima (RSOD-O-A, RSOD-O-B). Rok dospjeća je petnaest godina, od čega je pet godina grace period a fiksna kamatna stopa od 1,5% godišnje. Ukupna vrijednost tih emisija iznosi 2.278.255 KM. Tokom prošle godine ukupan promet ovim obveznicama iznosio je 11.593 KM. Pri trenutnim cijenama prinos do dospijeća na ove obveznice je između 15 i 18% godišnje. Do sada je isplaćeno 94.387 KM.
Za izmirenje opštih obaveza Republika Srpska Republika Srpska je emitovala 2.908.047 obveznica nominalne vrijednosti 1 KM (RSIO-O-A) na rok od petnaest godina, od čega je pet godina grace period a fiksna kamatna stopa od 1,5% godišnje. Ukupan promet u prvoj polovini 2011. godine iznosi 11.361,73 KM, a pri ovoj cijeni prinos do dospijeća iznosi oko 18% godišnje. Do sada je isplaćeno 87.241 KM.
Sve obaveze koje Republika Srpska ima po osnovu isplate obveznica ne bi trebale doći u pitanje jer i pod pretpostavkom da budžet RS ostane isti visina ovih obaveza ni u jednoj godini ne bi prešla 5% ukupnog budžeta. Prema tome, kupci već navedenih obveznica nemaju razloga da brinu da će otplata duga i kamata doći u pitanje.
Prva opština u Bosni i Hercegovini koja je prepoznala priliku da emisijom municipalnih obveznica prikupi sredstva za realizaciju nekog projekta je opština Laktaši. Ova opština je u prvoj emisiji emitovala obveznice ukupne vrijednosti 10.000.000 KM sa namjerom da se prikupljenim sredstvima finansira izgradnja sportske dvorane. Nakon ove emisije obveznice su emitovali grad Banja Luka te opštine Gradiška, Šamac, Bijeljina, Istočni Stari Grad, Brod, Kotor Varoš, Srbac, Lopare, Kneževo i Novi Grad. Danas na Banjalučkoj berzi su listirane obveznice 12 opština, od kojih su već četiri emitovale drugu seriju obveznica emitovale su obveznice ukupne vrijednosti 66.595.000 miliona KM.
Prosječna kamatna stopa koju nose obvaznice opština Republike Srpske je viša od 6 posto. Prag dozvoljenog zaduživanja opština iznosi 18 posto opštinskog budžeta, tako da kupci obveznica nemaju razloga da brinu da će otplata duga i kamata doći u pitanje. Do sada su sve opštine svoje obaveze prema kupcima isplaćivale tačno u dan. Do sada, ukupan promet munucipalnim obveznicama iznosi 6.135.220,31 KM ili 9,21% od ukupne vrijednosti svih emisija municipalnih obveznica.
Izdavanje akcija je privilegija akcionarskih društava, dok korporativne obveznice mogu da emituju i privredna društva koja nisu akcionarska. Korporativne obveznice su u suštini ugovori kojim se privredna društva obavezuju da će kupvima ovih hartija periodično isplaćivati glavni dug uvećan za kamatu. U posljednjih nekoliko godina privredna društva, ali i ulagači pokazuju značajno povećanje interesa za korporativne obveznice. Motiv za investiranje u korporativne obveznice je potencijalno viši prinos u odnosu na državne ili obveznice emitovane od strane organa lokalne samouprave. Osim toga, ako dođe likvidacije ili otvaranja stečaja nad preduzećem vlasnici obveznica imaju prioritet u odnosu na vlasnike akcija u naplati svojih potraživanja iz likvidacione odnosno stečajne mase.
Na Banjalučkoj berzi deset privrednih društava je emitovalo obveznice u ukupnoj vrijednosti od 59.557.000 KM - Već dvije serije korporativnih obveznica su delistirane (BLKB-O-A i VBBB-O-A).
Dosadašnje emisije obveznica obilježio je manjak različitih grupa investitora na strani primarne tražnje i nerazvijena sekundarna trgovina. Međutim, evidentno je da investitori imaju mnogo više povjerenja u tržište i emitente obveznica. Stoga, u budućnosti treba očekivati jačanje uloge institucionalnih investitora, u primarnoj i sekundarnoj tražnji, učešće IRB-a u sekundarnoj trgovini i još veću zainteresovanost kompanija za izdavanje dužničkih kratkoročnih i dugoročnih hartija od vrijednosti za finansiranje novih projekata, a ne samo rješavanje starih ili naslijeđenih problema.

2 коментара:

  1. Hvala Milko! Malo je (pre)opterećen podacima, ali pokušao sam da označim važnije dijelove. :-)

    ОдговориИзбриши