четвртак, 23. јун 2011.

Nesaglasni akcionari

Prema Zakonu o privrednim društvima Republike Srpske akcionar može da, ako u pitanjima o kojima ima pravo glasa, zahtjeva od akcionarskog društva plaćanje iznosa jednakog tržišnoj vrijednosti njegovih akcija glasa protiv ili da se uzdrži od glasanja za:
- promjene osnivačkog akta društva koje pogađaju njegova prava,
- reorganizaciju privrednog društva u formi statusnih promjena,
- reorganizaciju društva u vidu promjene pravne forme,
- poslove sticanja ili raspolaganja imovinom velike vrijednosti i
- bilo koju drugu odluku društva koja mijenja prava akcionara, ako je osnivačkim aktom društva određeno da akcionar ima pravo na nesaglasnost i na naknadu tržišne vrijednosti akcija ili udjela od društva.
Za ovu vrijednost uzima se prosječna cena akcija koja se redovno objavljuje na berzi, u periodu koji neposredno prethodi danu za koji se utvrđuje, a koji nije kraći od tri niti duži od šest mjeseci. Bilo kakvo očekivano povećanje ili smanjenje vrijednosti, kao posljedica te odluke, ne se uzima u obzir. U slučaju da se akcijama ne trguje redovno ili ne postoji odgovarajuće tržište, njihova tržišna vrijednost utvrđuje se na osnovu procenjene vrijednosti kapitala društva primjenom odgovarajućih metoda procjene.
Akcionar koji namjerava da iskoristi pravo o otkupu akcija po osnovu nesaglasnosti dužan je da pre odlučivanja na sjednici skupštine, uputi (ne i dostavi) društvu pismeno obavještenje o namjeri da koristi to pravo ako skupština donese predmetnu odluku. Ako zakasni da uputi obavještenje ili glasa za predloženu odluku, odnosno uzdrži se od glasanja, akcionar nema pravo da od društva traži otkup akcija po ovom osnovu. Ukoliko odluka na kojoj se zasnivaju prava nesaglasnih akcionara bude usvojena na sjednici skupštine, akcionari koji su podnijeli obavještenje o namjeri otkupa akcija od društva, mogu da pošalju društvu pismeni zahtjev za otkup akcija. Kao posljedica ove odredbe može se desiti da skupština donese odluke koje ne bi donela da je imala informaciju da će biti nesaglasnih akcionara! S druge strane, upravni odbor društva, kada predlaže neku od odluka na osnovu koje akcionar može tražiti otkup svojih akcija, treba imati u vidu da se društvo može naći u situaciji da treba isplati tržišnu vrijednost i do trećine akcija osnovnog kapitala.
Ukoliko bi obavještenje o traženju prava nesaglasnih akcionara bilo dostavljeno pre održavanja sjednice skupštine akcionara, stvorio bi se prostor za kalkulacije pri usvajanju odluke. To bi značilo da bi za predloženu odluku akcionar koji ima kvalifikovanu većinu glasao samo ako neće biti zahtjeva za otkup akcija.
Nakon što primi zahtjev nesaglasnog akcionara, društvo plaća akcije u vrijednosti za koju vjeruje da je tržišna vrijednost, u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva. Ako se akcionaru isplate iznosi na koje ima pravo, a on smatra da je plaćeni iznos niži od tržišne vrijednosti akcija utvrđene u skladu sa zakonom ili ako društvo propusti da plati naknadu, akcionar može da podnese zahtjev za procenu vrijednosti akcija od nadležnog suda. To treba učiniti u roku od 30 dana od dana isplate ili od dana kada je istekao zakonski rok za isplatu. Akcionar navodi u tužbi svoju procenu tržišne vrijednosti akcija, a društvo bez odlaganja o tužbi obavještava druge nesaglasne akcionare.
Sud, radi utvrđivanja saglasnosti cene koju je odredilo društvo s tržišnom vrijednošću akcija, može da odredi ovlašćenog procenjivača ili drugog stručnjaka i da naredi društvu isplatu te vrijednosti i snošenje troškova i naknada procene. Ako je dosuđena vrijednost veća od iznosa koje je akcionarsko društvo ponudilo, odluka suda odnosi se na sve nesaglasne akcionare.

уторак, 21. јун 2011.

Apsurd podsticaja

Južnokorejska kompanija Yura Corporation, proizvođač sistema za elektronsku distribuciju za automobilsku industriju, otvorila je nedavno u Nišu svoju drugu fabriku u Srbiji, u kojoj će biti zaposleno 1.500 radnika. Yura Corporation, osnovana 1992., zapošljava više od 50.000 ljudi. Ima sedam fabrika, jedan istraživački i četiri distribuciona centra u Južnoj Koreji, osam fabrika u Kini, pet u Slovačkoj, po fabriku u Vijetnamu, Rusiji i Tunisu... Kompanija je posredstvom programa Ministarstva ekonomije i regionalnog razvoja Srbije o dodjeli bespovratnih sredstava za podsticaj investicija dobila 10,5 miliona evra ili 7.000 evra po novootvorenom radnom mestu u fabrici u Nišu. Investicija od ukupno 15 miliona evra, „važna je za grad Niš zbog njegove pozicije i strateškog značaja za razvoj Srbije“. U Srbiji se na ovaj način subvencionišu strani ulagači kao što su "Fiat", "Gorenje", "Panasonic"... Prosta računica pokazuje da je Yura Corporation od poreskih obveznika Srbije dobila više od dve trećine ulaganja da zaposli domaće radnike, koje je svakako nameravala zaposliti. Multinacionalne kompanije će rado uzeti novac poreskih obveznika koji joj bude ponuđen kao podsticaj, izgraditi pogon, koristiti ga nekoliko godina i preći u drugu zemlju tražeći veći profit, jeftiniju radnu snagu i nove subvencije. Tako je Nokia od Nemačke, dobila 80 miliona evra subvencija, a 2008. prešla u Rumuniju.

среда, 08. јун 2011.

Potvrda moje teorijice

Na post "Nešto kao teorija zavjere", objavljen u subotu, 4. juna ove godine, dobio sam dosta komentara. Većinu njih sam, zbog nekih problema sa postavljanjem komentara na blogu ili i iz drugih razloga dobio na telefon, e-mail, twitter i facebook. Hvala svima koje su mi slali komentare i sugestije.
Sada bih htio da pokažem da mi je razvoj događaja na beogradskoj berzi nakon hapšenja Ratka Mladića dao za pravo. Naime, u prilog moj maloj teoriji zavjere idu i dešavanja na trgovanju ove sedmice. Početak sedmice obilježili su izuzetno niska investiciona aktivnost i suzdržanost ulagača, a novi pad tržišta, uz malo veće promete nastavljen je i tokom sedmice. I kad bi moja teorija zavjere bila samo dijelom tačna stoji činjenica da je u periodu od 10. do 31. maja bilo moguće zaraditi 12,45%.
Datum Vrijednost indeksa Procenat promjene indeksa
10.5.2011. 733,73 -
11.5.2011. 739,17 0,74%
12.5.2011. 738,64 -0,07%
13.5.2011. 753,24 1,98%
16.5.2011. 750,09 -0,42%
17.5.2011. 753,79 0,49%
18.5.2011. 760,89 0,94%
19.5.2011. 776,49 2,05%
22.5.2011. 787,33 1,40%
23.5.2011. 772,14 -1,93%
24.5.2011. 770,27 -0,24%
25.5.2011. 778,69 1,09%
26.5.2011. 790,44 1,51%
27.5.2011. 811,52 2,67%
30.5.2011. 824,51 1,60%
31.5.2011. 825,08 0,07%
1.6.2011. 809,61 -1,87%
2.6.2011. 808,19 -0,18%
3.6.2011. 809,03 0,10%
6.6.2011. 799,52 -1,18%
7.6.2011. 791,16 -1,05%
8.6.2011. 778,64 -1,58%
Malo li je za samo 15 dana? :-)
Dakle, početak juna karakteriše pad indeksa, ali i najveći promet od početka mjeseca. U svojoj teoriji, a i dalje tako mislim sam rekao da možda, ali samo možda, je neko nešto naslutio, (do)kupio nekih akcija, polako im digao cijenu, a sad može da ih proda i napravi znatnu zaradu u vidu kapitalne dobiti. Dakle, dešavanja na beogradskoj berzi apsolutno pokazuju da moja šaljiva teorija "pije vode". Veliki promet uz pad cijena je klasičan indikator najave "rasprodaje" ili "istovara".
Međutim, ne treba zanemariti ni logičnu reakciju tržišta. Ovih dana veliki broj investitora koristi priliku da realizuje dobitke nakon majskog rasta. Svaki normalan investicioni menadžer bi tako postupio. Zašto gledati kako se akcije zelene, ako dobici nisu realizovani. Pogotovo pri ovakvim uslovima. Dakle, ovakva rasprodaja, u stručnim krugovima zvana korekcija nakon brzog rasta, je potpuno normalna i-očekivana. Zapravo, svaki blagi spust krivulje koja pokazuje kretanje indeksa nakon rasta od par dana je očekivan jer, sasvim jednostavno-postoje ulagači kojima je prinos od 7-8% dovoljan za čitavu godinu. Uz sve ovo, na ovaj pad sigurno je imala uticaja i odluka Holandije da odbaci SSP sa Srbijom.
I na kraju, treba se prisjetiti da stara berzanska poslovica Sell in May or stay to play govori da su upravo kraljem proljeća najveće rasprodaje na berzi.
No, da se vratim mojoj maloj šali od subote. Imajući u vidu ukupan promet i promjene indeksa na beogradskoj berzi sasvim je moguće da je neko ostvario pristojnu kapitalnu dobit i sada se vozi ka Surčinu (ili nekom drugom aerodromu u svijetu :-D) sa kupljenom kartom za kraći odmor. :-)
Ako bi me neko pitao za raspoloženje na beogradskoj berzi sutra usudio bih se reći da će, sudeći po trenutnom sentimentu na beogradskoj, ali i drugim berzama, vrijednost glavnog indeksa biti manja nego danas.

субота, 04. јун 2011.

Nešto kao teorija zavjere

Moj prijatelj, Milko Grmuša-najbolji bloger kojeg poznajem, me već dugo podstiče da više pišem na blogu.
Ovih dana na bukvalno svakom mjestu na kojem se zateknem, a zatekao sam se se u raznim kancelarijama, čitaonicama, kafanama, sportskim borilištima, izložbama i koncertima, svi pričaju o Ratku Mladiću. Svakoga zanima gdje je Mladić bio, šta je radio i od čega je živio dok se skrivao. Neću da pišem o njegovom liku i djelu, ali tvrdim da će ljubiteljima teorije zavjere (a ne samo njima) ovaj post biti posebno interesantan.
Mene, kao ekonomistu i vječitog „nevjernog Tomu“, posebno zanimaju reakcije na beogradskoj berzi nakon hapšenja Mladića. Naime, čitajući spekulacije da je hapšenje Ratka Mladića dogovoreno s njim unaprijed i gledajući kretanje nekih akcija na beogradskoj berzi došao sam do zaključka da je možda, ali samo možda malo boljom analizom trgovanja, odnosno izvršenja naloga i promjena u vlasničkoj strukturi kompanija na beogradskoj berzi do, ali i poslije 26. maja moguće dokazati da je su neki investitori (ili samo špekulanti) znali da (li) će Ratko Mladić (i kada) biti uhapšen.
Ukratko ću pokušati da objasnima zašto tako mislim.
Dok sam bio mlađi čvrsto sam vjerovao da je moguće zaraditi veliki novac na berzi koristeći samo tehničku analizu. To je metoda procjenjivanja kretanja cijena hartija od vrijednosti analizirajući samo statističke podatke koji pokazuju istorijska kretanja na berzi. Analitičari koji u svom radu koriste tehničku analizu uopšte ne posmatraju bilanse i pokazatelje kompanija već samo, koristeći razne alate i metode, analiziraju grafikone. Njihov zadatak je stalno posmatranje kretanja cijena i obima prometa određenih hartrija od vrijednosti s ciljem da koristeći svoja znanja, iskustvo, vještine i sve dostupne alate predvide buduća kretanja na tržištu. Iz ovakvih analiza nerijetko nastanu razne teorije zavjere.
Ljubitelji teorija zavjere, ali i oni koji poznaju osnove tržišta kapitala i tehničke analize, skloni su vjerovanju da je moguće dokazati da je neko znao da se nešto sprema
11. septembra 2001. godine. U prilog tim sumnaja idu i izjave američkih sigurnosnih i tajnih službi tipa: „Nismo nismo znali šta se sprema, ali možemo i hoćemo da provjerimo ko je, kada, koliko i šta kupovao i prodavao na na Njujorškoj berzi.“
Po logici ponude i potražnje na berzi, ako je neko znao šta se sprema, sa velikom vjerovatnoćom je mogao da predvidi rasplet događaja na tržištu. Nakon terorističkog napada, njujorška berza nije radila nekoliko dana, a nakon otvaranja, uslijedio je se strašan pad vrijednosti svih akcija kotiranih na njoj. Logično, najveći pad pretrpile su akcije aviokompanija.
Prirodna reackija onoga ko ima informaciju da će se desiti teroristički napad je prodaja akcija prije nego što se napad desi. Tim potezom bi došao do novca i izbjegao gubitke koji će uslijediti nakon pada na berzi. Sa velikom vjerovatnoćom možemo pretpostaviti da je neko ko bi znao da će se desiti teroristički napad posjedovao velike količine raznih akcija. Po zakonu tržišta kada velika ponuda akcija (prodaja akcija onih koji imaju saznanja o napadu) uzrokuje smanjenje njihove vrijednosti. To uzrokuje smanjenje vrijednosti indeksa, a sve to uzrokuje pad na berzi.
Iz ovog grafikona je vidljivo da je stvarni pad američkog indeksa Dow Jones, slučajno ili ne, započeo nekoliko dana prije 11. septembra 2001. godine. Crvenim krugom je označen dan terorističkog napada.
Ovim postom nemam namjeru da „otkrivam toplu vodu“. Eecimo da sam samo htio da zaintrigiram ljubitelje teorije zavjere. Stavljanje hapšenja Mladića i kretanja na berzi u istu rečenicu značilo bi potvrditi da promjene u (vanjskoj) politici Srbije imaju velikog uticaja na berzu-što, po teoriji, i nije daleko od istine. Međutim, vodeći se ovom analogijom sasvim je razumno pretpostaviti da će na dan hapšenja Ratka Mladića i nekoliko dana poslije toga indeksi na beograskoj berzi ostvariti rast jer domaći i strani investitori očekuju rast povjerenja u tržište i dolazak novih investitora. Sudeći po promjeni glavnog indeksa beograske berze moglo bi se zaključiti da je neko možda imao informaciju da će Ratko Mladić biti uhapšen, recimo krajem maja 2011. godine.
Na prvoj slici je kretanje glavnog indeksa beogradske berze u posljednjih 30 dana, a na ovoj ispod nje je kretanje istog indeksa u posljednjih 180 dana. Crvenim kružićem istaknut je dan hapšenja Ratka Mladića. Posmatrajući promjene indeksa sa velikom sigurnošću, možemo utvrditi da je rast na beogradskoj berzi započeo dosta ranije od 26. maja. Rast na berzi dan nakon Mladićevog hapšenja je potpuno logičan i očekivan. Međutim, veoma je indikativan početak promjene ciklusa nešto prije (recimo nakon lociranja Mladića i detaljnog planiranja njegovog hapšenja).Možda, ali samo možda, je neko nešto naslutio, (do)kupio nekih akcija, polako im digao cijenu, a sad može da ih proda i napravi znatnu zaradu u vidu kapitalne dobiti.
Ma kakav, tako nešto je moguće samo u filmovima. Američkim filmovima.