недеља, 02. јул 2017.

Ekonomske i političke posljedice napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda

Kolega Dejan Popović i ja smo tokom januara napisali članak o ekonomskim i političkim posljedicama napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda. Rad je objavljen u posljednjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan krajem II svjetskog rata. Cilj uspostavljanja je bio novi međunarodni monetarni sistem baziran na jednom obliku fiksnog deviznog kursa. Smatra se da MMF doprinosi razvoju međunarodne monetarne saradnje, pomaže stabilnosti valutnih kurseva, smanjenju nivoa prezaduženosti država članica MMF-a i smanjenju neuravnoteženosti platnog bilansa zemalja članica MMF-a.

Prvobitno zamišljeni sistem je zbog određenih unutrašnjih slabosti prestao da funkcioniše početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Međutim, MMF je nastavio da postoji prilagođavajući se novim okolnostima. Danas MMF djeluje na drugačijim načelima. Između ostalih, MMF dozvoljava svakoj zemlji da bira režim deviznog kursa. Izvor sredstava su mu, pored kvota, i pozajmljivanja od razvijenih zemalja i zemalja sa trgovinskim suficitima.

MMF danas pozajmljuje novac vladama zemalja, a ne monetarnim vlastima. Takođe, ta sredstva više nisu predviđena isključivo za održavanje deviznog kursa. MMF odobrava mnogo iznose nego na početku, sa dužim rokovima vraćanja i sa bitno drugačijim ciljevima. U radu razmatramo da li je ispunjavanje tehničko-ekonomskih kriterija za pomoć odlučujući faktor za dobijanje zajma MMF-a. S tim u vezi, diskutujemo u kojoj mjeri odobravanje pomoći zavisi od preferencijalno-političkih uslova visoko razvijenih država. Ukoliko se pomoć odobrava sa svrhom ispunjenja zacrtanih spolјnopolitičkih agendi visoko-razvijenih zemalja to je u suprotnosti sa osnovnim postulatima sadržanih u statutu MMF-a. U tom slučaju, „doktrina ekonomske neutralnosti“, koju ističe MMF kao suštinsku karakteristiku svoje politike, može biti pokriće za imperijalističke težnje Sjedinjenih Američkih Država i ostalih razvijenih industrijskih zemalјa.

Struktura rada je sljedeća:
1. BRETON-VUDSKA KONFERENCIJA i OSNIVANJE MMF-A
1.1. Osnivanje i ciljevi MMF-a
2. UREĐENJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA
3. PROBLEMI SA FUNKCIONISANJEM MEĐUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA PO PRVOBITNIM NAČELIMA
3.1. Kontroverze Vašingtonskog konsenzusa
3.2. Glasanje u MMF-u
4. MMF DANAS
4.1. Izvori sredstava MMF-a
4.2. Uslovljavanja od strane MMF-a
4.3. Uticaj SAD u MMF-u
4.4. Karakteristike službenih misija MMF-a
4.5. Kritike djelovanja MMF-a
4.6. Politička dimenzija MMF-a
4.7. Ukrajinska i Grčka kriza kroz prizmu MMF-a
4.8. Alternative MMF-u
ZAKLJUČAK

Oni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.

петак, 02. јун 2017.

Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju

Na VII Međunarodnom simpozijumu o upravljanju prirodnim resursima koji je održaan 31. maja na Fakultetu za menadžment u Zaječaru objavljen je moj rad "Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju". Rad je prilagođen zahtjevima Sipozijuma. U radu sam naveo dostignuća domaćih i stranih autora čije analize i kritike se uglavnom baziraju na primjerima iz razvijenih tržišta kapitala. Fokusirao sam se na primjenu portfolio diverzifikacije na hartije od vrijednosti na tržištima u razvoju. Koristeći Markovicev metod portfolio selekcije, ali i druge kriterijume za odabir hartija, poput kriterijuma likvidnosti, rizika, i broja dana trgovine dokazao sam da je efekat diverzifikacije, uz sva ograničenja, na malom tržištu moguć i poželjan. Osim toga, ukazao sam na faktore koji utiču na tržište poput odluka Ministarstva finansija, uticaja Penzijskog rezervnog fonda, plaćanja poreza i legalizacije objekata kupovinom obveznica.
Tržišta u razvoju su tradicionalno shvatana kao tržišta sa jeftinom radnom snagom i sirovinama. Međutim, usljed ubrzane urbanizacije, ova pretpostavka se promijenila. Danas tržišta u razvoju imaju visoke stope rasta, trend jačanja srednje klase sa rastućim prihodima te važnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Najčešće, tržišta u razvoju se definišu kao tržišta tj. zemlje sa brzim rastom koje koriste ekonomsku liberalizaciju kao primarni motor rasta. Tržišta u razvoju odlikuje institucionalna turbulencija i niži nivo ekonomskog razvoja u odnosu na razvijene zemlje. Tržište u razvoju se odnosi na zemlju koja je započela tranziciju političkog ili ekonomskog sistema i doživjela rapidan ekonomski razvoj. Hoskisson je identifikovao 64 ekonomije u razvoju. U te zemlje iz okruženja Bosne i Hercegovine ulaze: Hrvatska, Srbija, Makedonija, Albanija, Bugarska i Rumunija.
Praksa na razvijenim tržištima pokazuje da sveukupan rizik, odnosno standardna devijacija godišnjih prinosa, inverzno varira u odnosu na veličinu kompanije. analizirajući kompanije na Banjalučkoj berzi, ustanovio sam da većina listiranih društava pripada kategroriji “mikro” tržišne kapitalizacije u skladu sa klasifikacijom Duff and Phelps.Tu su kompanije od 2.395 – 632.770 miliona američkih dolara. S cilјem da ukažem na rizičnost tržišta pokazao sam da stopa prinosa na sopstveni kapital koja predstavlјa zahtjevanu stopu prinosa koju ulagač očekuje od investiranja u akcijski kapital određenog društva na malim berzama sadrži jednu važnu komponentu. U skladu sa CAPM pristupom, iznos premije za tržišnu kapitalizaciju iznosi 9,53% za kompanije koje pripadaju u grupu manjih u ovoj kategoriji do 3,74% za kompanije koje pripadaju u veće u ovoj grupi. Takođe, premija za rizik zemlјe poslovanja predstavlјa dodatnu zahtjevanu kompenzaciju investitora uslјed izlaganja faktorima rizika koji su specifični za zemlјu ulaganja. Uvidom u relevantne svjetske finansisjek servise pokazao sam da je Country Risk Premium za Bosnu i Hercegovinu 9,75%.
Struktura rada je sljedeća:
1. UVOD
2. LITERARNI PREGLED DIVERZIFIKACIJE PORTFOLIJA NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
3. POZICIJA INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA MALIM TRŽIŠTIMA
4. IZBOR HARTIJA U PORTFOLIO NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
5. FAKTORI KOJI UTIČU NA TRŽIŠTE DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
ZAKLЈUČAK
REFERENCE
Oni koji i dalje žele da vide rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu. Takođe, rad je moguće pogledati u Zborniku radova sa Simpozijuma  od 336. do 345. stranice.

четвртак, 01. јун 2017.

Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend

Profesor Marko Đogo i smo napisali članak o kriptovalutama "Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend". Rad je objavljen u majskom broju naučnog časopisa za ekonomiju Finrar. Rad je u neku ruku nastavak rada "Bitkoin groznica. Alternativa novcu, prilika za ulaganje ili internet prevara" koji je objavljen u istom časoposi u februaru 2014. U tom članku smo pisali da je bitkoin kriptografska-virtuelna valuta, koju u to doba zvanično ne priznaje nijedna zemlјa i iza koje ne stoji nijedna institucija niti pojedinac. Bitkoin smo opisali kao program koji se stalno izvršava na internetu i održava ga mnoštvo računara koji obrađuju transakcije kojima se bitkoin kreće među korisnicima. Istovremeno, bitkoinom je moguće, fizičkim, ali sve više i pravnim licima, plaćati narudžbe preko interneta. Tada smo rekli da kretanje vrijednosti bitkoina podsjeća na kretanje cijene zlata - raste što je veća neizvjesnost na finansijskim tržištima. Zato djeluje kao “sigurna luka” u krizi. Bitkoin je zamišlјen kao univerzalna valuta obračun vrijednosti i za plaćanja, ali njegova primjena već nudi istorijske dokaze. Ako je zaista ukupan broj bitkoina 21 milion, to znači da se neće pojaviti “autoritet” koji bi “štampao novac“ očekujući od korisnika da vjeruju da će sve više stvorenog novca imati istu vrijednost. Najkraće, bitkoin predstavlјa virtuelni novac, sa dvije od tri funkcije pravog novca. Najvažnije, fenomen je dokazao da "nevladina” valuta bez kontrole centralne banke odlično služi i za iskazivanje vrijednosti i rado prihvaćen kao sredstvo razmjene.
U ovo radu smo podsjetili da je kriptovalutama, budući da su digitalno sredstvo razmjene, moguće plaćati razne, legalne i ilegalne, narudžbe preko interneta. U skladu sa tim, kriptovalute predstavljaju digitalni ekvivalent novca.  
Za razumijevanje funkcionisanja kriptovaluta potrebna su određena informatička znanja ali njihovo korištenje i upotreba relativno su jednostavni. Međutim, uprkos širokoj primjerni postoje brojni rizici upotrebe kriptovaluta.
Struktura rada je:
UVOD
1. NASTANAK ELEKTRONSKOG NOVCA I ISTORIJA KRIPTOVALUTA
1.1. Nastanak kriptovaluta, tržište i projekcije
1.2. Sticanje kriptovaluta i špekulacije
1.3. Zadržavanje anonimnosti kao najveća prednost i mana
2. RIZICI KRIPTOVALUTA
3. INVESTICIONI POTENCIJAL KRIPTOVALUTA
4. KRIPTOVALUTE KAO UNAPRIJEĐENI „HAWALA“ SISTEM
ZAKLJUČAK
LITERATURA
Oni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.

уторак, 31. јануар 2017.

Pola godine pisanja za magazin Lola

Već pola godine objavljujem kolumne na portalu „Lola magazin“. 
Dogovor sa uredništvom portala je da se zabavimo temema kao što su finansijska pismenost i lične finansije ali i "šira" ekonomija. Do danas, u Loli ima talno 25 mojih tekstova.
  1. Tri jednostavna pitanja na koja samo 27% ljudi zna odgovor. A vi? (1. avgust 2016.)
  2. Lola je pitala stručnjake: Kako da mi na kraju mjeseca ostane više novca? (8. avgust 2016.)
  3. Poznajem čovjeka koji štedi na toalet papiru da bi jeo sufle u restoranu u centru (15. avgust 2016.)
  4. Znate li koliko novca banka zaradi kad vi dignete kredit? (22. avgust 2016.)
  5. Otplatiti kredit ranije ili ne, pitanje je sad? (29. avgust 2016.)
  6. Koja od svih banaka kod nas je najbolja za dječiju štednju? (5. septembar 2016.)
  7. Kako i zašto razgovarati s djecom o novcu? (11. septembar 2016.)
  8. Indeks bijede u svijetu i šta se, u stvari, krije iza njega? (19. septembar 2016.)
  9. Da li vam je ikad palo na pamet zašto pametni ljudi donose glupe odluke u vezi sa novcem? (26. septembar 2016.)
  10. Znaš li koliko te košta kupovina kreditnom karticom? (3. oktobar 2016.)
  11. O džeparcu za najmlađe: Kad, koliko, kako i zašto? (10. oktobar 2016.)
  12. Planirate li da živite od penzije kad ostarite? (17. oktobar 2016.)
  13. Gdje prosječan pošten čovjek danas da nađe pare? (24. oktobar 2016.)
  14. Deset najjadnijih izgovora kada je novac u pitanju (31. oktobar 2016.)
  15. Keš ili kartica, pitanje je sad! (7. novembar 2016.)
  16. Kako da zaradite veliki novac preko noći? (14. novembar 2016.)
  17. Koji je jedan od najvećih ličnih problemasvakog četvrtog čovjeka na planeti? (21. novembar 2016.)
  18. Kako se uopšte pere novac? (28. novembar 2016.)
  19. Da li ti stvarno treba taj skupi, pametni telefon? (5. decembar 2016.)
  20. Kako se oduprijeti sniženjima? Razlikujte “popuste” i popuste. Postoje trikovi. (12. decembar 2016.)
  21. Ne treba poklanjati samo tokom praznika. Evo nekih ideja za poklone. (19. decembar 2016.)
  22. Kraj je godine. Jeste li potrošili više nego što ste imali? (26. decembar 2016.)
  23. Šta znate o multilateralnim kompenzacijama? Osim što lome jezik, “čiste” ubuđale dugove i tako olakšavaju poslovanje. (2. januar 2017.)
  24. Imam obveznice. Šta da radim s njima? (16. januar 2017.)
  25. Postoji li rješenje kad sebi zakomplikuješ život sa kreditima i minusima (30. januar 2017.) 
Sve tekstove možete pronaći ovdje.
Na kraju, ima 25 mojih tekstova ali jedan o meni; "Naša generacija je svjesna da im treba ono što im nijedan lopov neće ukrasti. Znanje."

четвртак, 26. јануар 2017.

Nema bogaćenja preko noći

U današnjem izdanju dodatka Novac u Euroblicu sam bio sagovornik na aktuelnu temu - online trgovina.
Nemam ništa protiv online platformi. Međutim, treba biti veoma oprezan. Online trgovina nije za svakoga.
Novinarka Borka Budić sjajno zapaža da se "građanima BiH nudi određen iznos novca sa kojim mogu da trguju akcijama poznatih svjetskih firmi." Dodaje i da "na Jutjubu mnogo tutorijala u kojima se daju smjernice o načinima berzanskog trgovanja preko interneta." Tu se navodi da se trgovati može bilo kada i bilo gdje ali se naglašava da nema bogaćenja preko noći."
S tim u vezi, da biste postali uspješan onlajn trgovac potrebno je strpljenje i vrijeme ali i dobro mentorstvo. Takve platforme osim mnogo znanja i vještina traže učenje i dodatna ulaganja. Nisu loše kao "rekretivno" učenje i popravljanje budžeta - onih koji znaju u šta se upuštaju. Dakle, veliki broj platformi za trgovanje od kuće nije prevara ali ljude "motivišu" raznim ustupcima sa uplate svoj novac i trguju. Na pravim nalozima je provizija po transakciji oko 0,3 evra. Vlasnicni platformi od toga "žive". Zauzvrat šalju sedmične analize.
S druge strane, ima mnogo neozbiljnih ponuda i platformi. Zato ne treba slati slike svojih kartica nekome ako u njega nemamo poverenja. Svi vam prilaze kao ozbiljni profesionalci. Zato ne bih savjetovao nekome ko nema iskustva sa tržišta kapitala da se igra brokera.
Direktor Banjalučke berze Milan Božič kaže da se klijentima zaista nudi manji iznos novca koji služi za početno investiranje. Međutim, ove platfonne nisu pod nadzorom regulatora, te je poželjno da se građani dobro informišu o načinu trgovanja preko njih. Posebno,  treba obratiti pažnju na uslove pod kojima se ostavljaju lični podaci. Treba provjeriti da li građani postaju vlasnici akcija koje kupuju ili su vlasnici određenih prava koje emituju platforme koje imaju funckiju onlajn brokera",  naglašava Božić.
Borkin tekst možete pogledati u online verziji ili klikom na ilustraciju.

петак, 20. јануар 2017.

Uspjeh kompanije iz Banjaluke

Posljednjeg dana 2016. sam na blogu Nikole Kužeta pročitao jednu stvarno lijepu vijest. Naime, Nikola je pisao da je privredno društvu Lanaco, kompanija za softverske i kompjuterske usluge, prvo preduzeće iz BiH koja je pozvano da učestvuje u Elite programu Londonske berze. Lijepu vijest o preduzeću Lanaco sam zapazio još tokom ljeta. Tada je objavljeno da taj program traje od 13. aprila 2016. pa naredne dvije godine. Među kompanijama koje su pozvane u ovaj program su Hangar 18, kompanija za proizvodnju elektroničke opreme iz Hrvatske; Jidvei, proizvođač vina iz Rumunije; Pro Diagnostic Technology, kompanija za proizvodnju elektroničke opreme iz Slovačke; NiceLabel, kompanija za softverske i kompjuterske usluge iz Slovenije; Uraplastic, industrijska kompanija iz Rusije; i Alteo Group, kompanija za proizvodnju alternativne energije iz Mađarske. Ova vijest me nije iznenadila. Lanaco je najveće privatno IT preduzeće u Bosni i Hercegovini. Čak i oni koji ne prate ovu industriju teško da barem nisu čuli za njih. Tokom poslovanja dosta puta su bili spominjani u medijima kao kompanija koja je dobila razna priznanja i nagrade. U početku poslovanja su bili fokusirani na hardver.  Početkom ovog milenijuma su se gotovo potpuno preorjentisali na saradnju sa poznatim vendorima i razvoj softverskih rješenja. Danas imaju oko 250 zaposlenih, a neprekidno zapošlјavaju nove kadrove. Znam da ostvaruju milonske prihode i dobit. (izvor: APIF). Neke od kompanija za koje su radili su: Optima grupa, Tropic, Comsar Energy grupa, UniCredit banka Banja Luka, Nova banka, ICBL itd. Spomenute reference i činjenica da uredno plaćaju poreze i doprinose je samo po sebi pozitivna informacija.
Posebno me raduje što među našim preduzećima ima i onih koje su društveno odgovorne. Stipendiraju studente informacionih tehnologija, organizuju ljetnu praksu za studente informacionih tehnologija iz BiH, pomažu razne projekte i škole. Stvarno treba biti malodušan i omalovažavati njihove akcije.
Nego, da se vratim na temu - lijepe vijesti. Za preduzeće iz Bosne i Hercegovine, je bez sumnje velika čast da bude prepoznata od strane Londonske berze i njenih partnera kao privredno društvo koje ima kapacitet da na svjetskom tržištu ponudi svoje proizvode i usluge.
Naravno, ponosni vlasnici će se pohvaliti da su institucije koje kreiraju svjetska ekonomska kretanja prepoznale njihov kvalitet. Međutim, učešće Lanaco-a u Elite programu je veliki iskorak i za cjelokupnu domaću privredu.
Zašto to mislim?
Krenuću redom. Ova kompanija je izabrana među 50 prestižnih kompanija iz cijele Evrope. U Elite programu, uključujući i (n)ove učesnike, do sada je uključeno oko 320 kompanija.
Prvo, ne "upada" se bilo kako već samo i isključivo - po preporuci.
Zastanimo malo ovdje.
Zamislimo da trebate dati preporuku za nekoga ko traži posao. Preporuka je tvrdnja kojom ističemo nečije kvalitete. Ta tvrdnja ukazuje da neko nešto poznaje bolje od nekog drugog. To znači da posjeduje znanja i vještine koje drugi nemaju. Prema tome, preporuku biste dali samo za nekoga s kim ste radili i koga dobro poznajete. Naravno, ako ste dugo radili sa nekim poznajete njegove loše i dobre strane. U skladu sa navedenim, ako držite do sebe i svog kredibiliteta nema tih novaca ili usluga kojim bi vas neko ko traži preporuku "motivisao" da date preporuku ako je nije zaslužio. Ko dobije i zasluži preporuku od nekoga ko je ugledan, stručan i ozbiljan svuda može da se pohvali koliko vrijedi i kakvo mišljenje o njemu imaju "velike face".
Lanaco je dobio preporuku od UniCredit Banke. Ova banka je partner Londonskoj berzi u ovom programu. UniCredit nije neka nebitna i potkupljiva banka. Prema tome, treba imati na umu da je samim dobijanjem preporuke Lanaco pokazao da je kredibilna kompanija koja posjeduje određene kvalitete. Ova činjenica dodatno dobija na težini kada se ima u vidu koliko su strogi kriterijumi za ulazak u Elite program. Zato mislim da je za našu privredu od velikog značaja činjenica da je Lanaco prepoznat kao kompanija koja može ispuniti ove kriterijume. Međutim, preporuka je samo jedan u nizu uslova koje treba ispuniti za ulazak u ovaj program.
Sljedeća bitna stvar je činjenica da je ovaj program stvoren za mlada ali ozbiljna mala i(li) srednja preduzeća. Cilj programa je da se kompanije koja imaju strategiju razvija pravilno i profesionalno priprema za sljedeću fazu rasta. Suština je da se prepoznaju kompanije koja imaju jasnu viziju i žele da se dalje razvijaju. Takvim kompanijama se traže novi partneri, tržišta i investitori. Ovdje treba imati na umu šta znači malo i(li) srednje preduzeće u Evropskim okvirima. Evropska definicija malih i srednjih preduzeća podrazumijeva da "kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP) pripadaju preduzeća koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne prelazi 50 miliona evra i/ili da ukupan godišnji bilans stanja ne prelazi 43 miliona evra."

Kategorizacija preduzeća prema kriterijumima Evropske komisije
Kategorija kompanije
Broj zaposlenih
Promet (u milionima evra)
Ukupan bilans stanja(u milionima evra)
Srednje
≤ 250
≤ 50
≤ 43
Malo
≤ 50
≤ 10
≤ 10
Mikro
≤ 10
≤ 2
≤ 2
Nano-enterprise
≤ 3
≤ 0,2
≤ 0,2
Pico-enterprise
1
≤ 0,0002
≤ 0,0002
 
Sa izabranim kompanijama tokom trajanja programa radi više od 150 konsultanata, a program trenutno ima 90 investitora. Ovi konsultanti pokrivaju sve procese od obuka i pripremanja kompanija procesa pregovora sa investitorima o budućem rastu i razvoju. U skladu sa tim, učesnicima se unapređuje poslovanje ali se oni i međusobno povezuju i tako šire mrežu kontakata i potencijalnih partnera. Program pomaže izabranim kompanijama da se bolje upoznaju sa različitim opcijama finansiranja i priprema ih za odnose sa investitorima. Program im takođe daje priliku da inspirišu jedni druge, razmjenjuju ideje i najbolje prakse i prepoznaju međusobne zajedničke poslovne mogućnosti. Dakle, učešće u programu predstavlja sjajnu priliku za učesnike kako zbog širenje mreže tako i zbog toga što pomaže da unaprijede svoje usluge klijentima.
Zašto navodim sve ovo? Jednostavno, u moru sumornih vijesti prijatno osvježenje je i uključivanje nekog preduzeća iz naše zemlje u elitni program. To je nagovještaj da Republika Srpska - BiH ima šta ponuditi regionalnom, ali i globalnom, tržištu i da se u nju isplati ulagati.
Ponosni su svakako i zaposleni u ovoj kompaniji. Sa nekima od njih sam studirao pa znam "iz prve ruke" o dobroj atmosferi tamo. U Lanaco-u ne kriju da im je cilj da postanu regionalni lider u IT oblasti, poznat po zaokruženoj ponudi i uslugama, od prodaje hardvera preko aplikativnog softvera i telekomunikacija do sistem integracija. Bez sumnje, na dobrom su putu.
Sticajem okolnosti, znam za nekoliko kompanija iz Banjaluke koje idu njihovim stopama. I te kompanije imaju sjajne stručnjake i reference. To vidim kao sjajnu stvar. Zdrava konkurencija je svuda više nego poželjna. Na kraju krajeva, sva ta preduzeća imaju različite klijente i razvijaju slične softvere. Prema tome, Banjaluka ima priliku da postane sjedište IT kompanija.
Pa zar to nije sjajno?!

субота, 14. јануар 2017.

Vrednovanje obvezica i ulaganje u njih koristeći efektivni prinos do dospijeća

Profesor Radivojac i ja smo tokom jeseni napisali članak na temu vrednovanja obvezica i ulaganje u njih koristeći efektivni prinos do dospijeća. Rad je objavljen u posljednjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Cilj rada je da prikažemo karakteristike i vrste obveznica, terminologiju povezanu sa njima te proces vrednovanja različitih tipova obveznica na tržištu Republike Srpske. Sve u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima.

Obveznice koje je emitovala Republika Srpska su za potrebe izmirenja stare devizne štednje, ratne štete i za servisiranje budžeta.

Prema načinu isplaćivanja kamate, na tržištu kapitala Republike Srpske postoje dva tipa obveznica: obveznice koje se amortizuju anuitetski i kuponske obveznice. U skladu sa tim, razradili smo model koji najjednostavnije iskazuje efektivni prinos do dopjeća na godišnjem nivou.

Na osnovu tog našeg modela olakšali smo vrednovanje obveznica investitorima ali i emitentima, analizirajući trajanje (duraciju) obveznica.

Rad smo podijelili u četiri cjeline:
1. Vrste obveznica i osnovna svojstva
2. Analiza prinosa investitora u obveznice
3. Analiza prinosa na obveznice u Republici Srpskoj
4. Izračunavanje efektivnog prinosa do dospijeća na primjeru obveznica u Republici Srpskoj

Pokazali smo da je prinos do dospijeća bitna vrijednost pri izračunavanju trajanja obveznice. Takođe, pokazali smo da za razliku od običnog roka dospijeća, duracija pokazuje prosječni rok dospijeća hartije, odnosno pokazuje investitoru koje je vrijeme potrebno da se u potpunosti povrati njegov uloženi ulog u određenu obveznicu. Upravo tu leži i najveći nedostatak izračunavanja efektivnog prinosa do dospijeća. Malo je vjerovatno da će investitor držati do delistiranja određenu obveznicu. Štaviše, svaki racionalan investitor će nastojati da proda obeznice koje nose određen prinos do dospijeća ako istovremeno može da kupi obveznice sličnog životnog vijeka sa većim prinosom do dopijeća. Međutim, osim nemogućnosti da kupi željenu količinu u ovoj namjeri mogu ga osujetiti troškovi provizija.

Prednost iskazivanja prinosa do dospijeća uz upotrebu duracije u jednostavnoj primjeni kao i pružanju informacija o aproksimaciji promjene tržišne vrijednosti tokom promjena kamatnih stopa. Međutim, u se trgovini ne treba voditi samo prostim formulama već ih treba podešavati po tačnom broju dana od posmatranog datuma do dospijeća. Najvažnije, duracija pokazuje da dužničke hartije sličnih karakteristika nemaju jednaku duraciju. Osim toga, tradicionalni modeli često zanemaruju transakcije troškove. Zbog toga smo u modele uvrstili ovaj trošak za investitorima kako bismo dali bolju podlogu za donošenje odluka o trgovini dužničkim hartijama.

Oni koji i ddalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.