петак, 20. јануар 2017.

Uspjeh kompanije iz Banjaluke

Posljednjeg dana 2016. sam na blogu Nikole Kužeta pročitao jednu stvarno lijepu vijest. Naime, Nikola je pisao da je privredno društvu Lanaco, kompanija za softverske i kompjuterske usluge, prvo preduzeće iz BiH koja je pozvano da učestvuje u Elite programu Londonske berze. Lijepu vijest o preduzeću Lanaco sam zapazio još tokom ljeta. Tada je objavljeno da taj program traje od 13. aprila 2016. pa naredne dvije godine. Među kompanijama koje su pozvane u ovaj program su Hangar 18, kompanija za proizvodnju elektroničke opreme iz Hrvatske; Jidvei, proizvođač vina iz Rumunije; Pro Diagnostic Technology, kompanija za proizvodnju elektroničke opreme iz Slovačke; NiceLabel, kompanija za softverske i kompjuterske usluge iz Slovenije; Uraplastic, industrijska kompanija iz Rusije; i Alteo Group, kompanija za proizvodnju alternativne energije iz Mađarske. Ova vijest me nije iznenadila. Lanaco je najveće privatno IT preduzeće u Bosni i Hercegovini. Čak i oni koji ne prate ovu industriju teško da barem nisu čuli za njih. Tokom poslovanja dosta puta su bili spominjani u medijima kao kompanija koja je dobila razna priznanja i nagrade. U početku poslovanja su bili fokusirani na hardver.  Početkom ovog milenijuma su se gotovo potpuno preorjentisali na saradnju sa poznatim vendorima i razvoj softverskih rješenja. Danas imaju oko 250 zaposlenih, a neprekidno zapošlјavaju nove kadrove. Znam da ostvaruju milonske prihode i dobit. (izvor: APIF). Neke od kompanija za koje su radili su: Optima grupa, Tropic, Comsar Energy grupa, UniCredit banka Banja Luka, Nova banka, ICBL itd. Spomenute reference i činjenica da uredno plaćaju poreze i doprinose je samo po sebi pozitivna informacija.
Posebno me raduje što među našim preduzećima ima i onih koje su društveno odgovorne. Stipendiraju studente informacionih tehnologija, organizuju ljetnu praksu za studente informacionih tehnologija iz BiH, pomažu razne projekte i škole. Stvarno treba biti malodušan i omalovažavati njihove akcije.
Nego, da se vratim na temu - lijepe vijesti. Za preduzeće iz Bosne i Hercegovine, je bez sumnje velika čast da bude prepoznata od strane Londonske berze i njenih partnera kao privredno društvo koje ima kapacitet da na svjetskom tržištu ponudi svoje proizvode i usluge.
Naravno, ponosni vlasnici će se pohvaliti da su institucije koje kreiraju svjetska ekonomska kretanja prepoznale njihov kvalitet. Međutim, učešće Lanaco-a u Elite programu je veliki iskorak i za cjelokupnu domaću privredu.
Zašto to mislim?
Krenuću redom. Ova kompanija je izabrana među 50 prestižnih kompanija iz cijele Evrope. U Elite programu, uključujući i (n)ove učesnike, do sada je uključeno oko 320 kompanija.
Prvo, ne "upada" se bilo kako već samo i isključivo - po preporuci.
Zastanimo malo ovdje.
Zamislimo da trebate dati preporuku za nekoga ko traži posao. Preporuka je tvrdnja kojom ističemo nečije kvalitete. Ta tvrdnja ukazuje da neko nešto poznaje bolje od nekog drugog. To znači da posjeduje znanja i vještine koje drugi nemaju. Prema tome, preporuku biste dali samo za nekoga s kim ste radili i koga dobro poznajete. Naravno, ako ste dugo radili sa nekim poznajete njegove loše i dobre strane. U skladu sa navedenim, ako držite do sebe i svog kredibiliteta nema tih novaca ili usluga kojim bi vas neko ko traži preporuku "motivisao" da date preporuku ako je nije zaslužio. Ko dobije i zasluži preporuku od nekoga ko je ugledan, stručan i ozbiljan svuda može da se pohvali koliko vrijedi i kakvo mišljenje o njemu imaju "velike face".
Lanaco je dobio preporuku od UniCredit Banke. Ova banka je partner Londonskoj berzi u ovom programu. UniCredit nije neka nebitna i potkupljiva banka. Prema tome, treba imati na umu da je samim dobijanjem preporuke Lanaco pokazao da je kredibilna kompanija koja posjeduje određene kvalitete. Ova činjenica dodatno dobija na težini kada se ima u vidu koliko su strogi kriterijumi za ulazak u Elite program. Zato mislim da je za našu privredu od velikog značaja činjenica da je Lanaco prepoznat kao kompanija koja može ispuniti ove kriterijume. Međutim, preporuka je samo jedan u nizu uslova koje treba ispuniti za ulazak u ovaj program.
Sljedeća bitna stvar je činjenica da je ovaj program stvoren za mlada ali ozbiljna mala i(li) srednja preduzeća. Cilj programa je da se kompanije koja imaju strategiju razvija pravilno i profesionalno priprema za sljedeću fazu rasta. Suština je da se prepoznaju kompanije koja imaju jasnu viziju i žele da se dalje razvijaju. Takvim kompanijama se traže novi partneri, tržišta i investitori. Ovdje treba imati na umu šta znači malo i(li) srednje preduzeće u Evropskim okvirima. Evropska definicija malih i srednjih preduzeća podrazumijeva da "kategoriji mikro, malih i srednjih poduzeća (MSP) pripadaju preduzeća koja zapošljavaju manje od 250 osoba i čiji godišnji promet ne prelazi 50 miliona evra i/ili da ukupan godišnji bilans stanja ne prelazi 43 miliona evra."

Kategorizacija preduzeća prema kriterijumima Evropske komisije
Kategorija kompanije
Broj zaposlenih
Promet (u milionima evra)
Ukupan bilans stanja(u milionima evra)
Srednje
≤ 250
≤ 50
≤ 43
Malo
≤ 50
≤ 10
≤ 10
Mikro
≤ 10
≤ 2
≤ 2
Nano-enterprise
≤ 3
≤ 0,2
≤ 0,2
Pico-enterprise
1
≤ 0,0002
≤ 0,0002
 
Sa izabranim kompanijama tokom trajanja programa radi više od 150 konsultanata, a program trenutno ima 90 investitora. Ovi konsultanti pokrivaju sve procese od obuka i pripremanja kompanija procesa pregovora sa investitorima o budućem rastu i razvoju. U skladu sa tim, učesnicima se unapređuje poslovanje ali se oni i međusobno povezuju i tako šire mrežu kontakata i potencijalnih partnera. Program pomaže izabranim kompanijama da se bolje upoznaju sa različitim opcijama finansiranja i priprema ih za odnose sa investitorima. Program im takođe daje priliku da inspirišu jedni druge, razmjenjuju ideje i najbolje prakse i prepoznaju međusobne zajedničke poslovne mogućnosti. Dakle, učešće u programu predstavlja sjajnu priliku za učesnike kako zbog širenje mreže tako i zbog toga što pomaže da unaprijede svoje usluge klijentima.
Zašto navodim sve ovo? Jednostavno, u moru sumornih vijesti prijatno osvježenje je i uključivanje nekog preduzeća iz naše zemlje u elitni program. To je nagovještaj da Republika Srpska - BiH ima šta ponuditi regionalnom, ali i globalnom, tržištu i da se u nju isplati ulagati.
Ponosni su svakako i zaposleni u ovoj kompaniji. Sa nekima od njih sam studirao pa znam "iz prve ruke" o dobroj atmosferi tamo. U Lanaco-u ne kriju da im je cilj da postanu regionalni lider u IT oblasti, poznat po zaokruženoj ponudi i uslugama, od prodaje hardvera preko aplikativnog softvera i telekomunikacija do sistem integracija. Bez sumnje, na dobrom su putu.
Sticajem okolnosti, znam za nekoliko kompanija iz Banjaluke koje idu njihovim stopama. I te kompanije imaju sjajne stručnjake i reference. To vidim kao sjajnu stvar. Zdrava konkurencija je svuda više nego poželjna. Na kraju krajeva, sva ta preduzeća imaju različite klijente i razvijaju slične softvere. Prema tome, Banjaluka ima priliku da postane sjedište IT kompanija.
Pa zar to nije sjajno?!

субота, 14. јануар 2017.

Vrednovanje obvezica i ulaganje u njih koristeći efektivni prinos do dospijeća

Profesor Radivojac i ja smo tokom jeseni napisali članak na temu vrednovanja obvezica i ulaganje u njih koristeći efektivni prinos do dospijeća. Rad je objavljen u posljednjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Cilj rada je da prikažemo karakteristike i vrste obveznica, terminologiju povezanu sa njima te proces vrednovanja različitih tipova obveznica na tržištu Republike Srpske. Sve u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima.

Obveznice koje je emitovala Republika Srpska su za potrebe izmirenja stare devizne štednje, ratne štete i za servisiranje budžeta.

Prema načinu isplaćivanja kamate, na tržištu kapitala Republike Srpske postoje dva tipa obveznica: obveznice koje se amortizuju anuitetski i kuponske obveznice. U skladu sa tim, razradili smo model koji najjednostavnije iskazuje efektivni prinos do dopjeća na godišnjem nivou.

Na osnovu tog našeg modela olakšali smo vrednovanje obveznica investitorima ali i emitentima, analizirajući trajanje (duraciju) obveznica.

Rad smo podijelili u četiri cjeline:
1. Vrste obveznica i osnovna svojstva
2. Analiza prinosa investitora u obveznice
3. Analiza prinosa na obveznice u Republici Srpskoj
4. Izračunavanje efektivnog prinosa do dospijeća na primjeru obveznica u Republici Srpskoj

Pokazali smo da je prinos do dospijeća bitna vrijednost pri izračunavanju trajanja obveznice. Takođe, pokazali smo da za razliku od običnog roka dospijeća, duracija pokazuje prosječni rok dospijeća hartije, odnosno pokazuje investitoru koje je vrijeme potrebno da se u potpunosti povrati njegov uloženi ulog u određenu obveznicu. Upravo tu leži i najveći nedostatak izračunavanja efektivnog prinosa do dospijeća. Malo je vjerovatno da će investitor držati do delistiranja određenu obveznicu. Štaviše, svaki racionalan investitor će nastojati da proda obeznice koje nose određen prinos do dospijeća ako istovremeno može da kupi obveznice sličnog životnog vijeka sa većim prinosom do dopijeća. Međutim, osim nemogućnosti da kupi željenu količinu u ovoj namjeri mogu ga osujetiti troškovi provizija.

Prednost iskazivanja prinosa do dospijeća uz upotrebu duracije u jednostavnoj primjeni kao i pružanju informacija o aproksimaciji promjene tržišne vrijednosti tokom promjena kamatnih stopa. Međutim, u se trgovini ne treba voditi samo prostim formulama već ih treba podešavati po tačnom broju dana od posmatranog datuma do dospijeća. Najvažnije, duracija pokazuje da dužničke hartije sličnih karakteristika nemaju jednaku duraciju. Osim toga, tradicionalni modeli često zanemaruju transakcije troškove. Zbog toga smo u modele uvrstili ovaj trošak za investitorima kako bismo dali bolju podlogu za donošenje odluka o trgovini dužničkim hartijama.

Oni koji i ddalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.

четвртак, 08. септембар 2016.

Izjava u Novcu

Za današnje izdanje Novca sam dao izjavu o sve više aktuelnoj temi - finansijskoj pismenosti. Jedan od sterepotipa i „izreka“ u našem jeziku je da „novac kvari lјude“. Ovakve izjeve djeci od malih nogu stvaraju negativan, neodgovoran i nesvjestan odnos prema novcu. Kada steknu ovakav stav, kao djeca, lјudi se olako odriču novca ili imaju probleme u naplati svog rada. Roditelјi, kroz svoje ponašanja i odnos prema novcu, svojoj djeci treba da prenose obrazac upravlјanja novcem. Ovaj obrazac je najčešće zasnovan na iskustivma i primjerima iz prošlosti. Tako i danas možemo čuti savjet da treba uzimati kredit jer će inflacija pojesti zadnju ratu. Ovakva praksa potiče iz doba kada su se krediti dobijali i vraćali u dinarima. 
Danas, u doba koje obiluje ponudom različitih finanijskih proizvoda i usluga te agresivnog marketinga i sigurno je da su i odrasima potrebna nova znanja i nove navike. Djeca razvijaju navike o upravlјanju novcem po ugledu na svoje roditelјe. Prema tome, većina nas je o (sa)znanja o potrošnji i štednji upijala od roditelјa, ali u doba kada je upravlјanje novcem bilo jednostavnije nego danas.
Finansijska pismenost treba da potiče iz kuće. Roditelјi sa djecom treba da razgovaraju o novcu i da djeci usade naviku da ne troše impulsivno. Međutim, očigledno je da većina odraslih ne zna mnogo o upravlјanju novcem. Zato je potrebno i korisno uvesti finansijsku pismenost u škole da djeca shvate zašto roditelјi rade, na šta troše novac i kako ga štede za nešto važno. Osim toga, djeca uče kroz kroz sitne ali svakodnevne lekcije. Na primjer, da se u kupovinu ide samo sa spiskom. Ipak, na spisak se stavi jedna stvar koju djeca vole. Tako se djeca uče ograničenjima i planiranju u trošenju. Baš zato što i roditelјi imaju skromna znanja o ličnim finansijama nove generacije treba da razvijaju finansijsku pismenosti kao jedan od prioriteta u obrazovanju. Istraživanja u razvijenim zemlјama pokazuju da djeca već poslije treće godine imaju svijet o troškovima i cijenama. Dakle, sa uvođenjem finansisjke pismenosti u škole treba početi što ranije. Prije uvođenja potrebno je i učitelјe obučiti kako o programu tako i o lekcijama koje treba da prenesu na naše naslјednike.

уторак, 06. септембар 2016.

Kolumne u magazinu Lola

Nešto duže od mjesec dana objavljujem kolumne na portalu „Lola magazin“.

Dogovor sa uredništvom portala je da se, jednom sedmično, zabavimo temema kao što su finansijska pismenost i lične finansije. Naime, različite studije i ankete pokazuju da ljudi ne znaju kome mogu (i treba) da se obrate kada im je potreban finansijski savjet. Najčešće, ljudi se oslanjaju na savjete i odgovore rodbine i(li) prijatelјa. Ipak, dobijeni odgovori, iako dati u najboljoj namjeri, imaju manju težinu od savjeta plaćenih investicionih savjetnika. Istovremeno, savjet eksperta često je uslovlјen ulaganjem u neke finansijske proizvode i(li) usluge i nije vezan za stvarne potrebe onoga kome savjet treba.

Sve tekstove možete pronaći ovdje. Do sada u Loli ima šest mojih tekstova:
Tri jednostavna pitanja na koja samo 27% ljudi zna odgovor. A vi? (1. avgust)
Lola je pitala stručnjake: Kako da mi na kraju mjeseca ostane više novca? (8. avgust)
Poznajem čovjeka koji štedi na toalet papiru da bi jeo sufle u restoranu u centru (15. avgust)
Znate li koliko novca banka zaradi kad vi dignete kredit? (22. avgust)
Otplatiti kredit ranije ili ne, pitanje je sad? (29. avgust)
Koja od svih banaka kod nas je najbolja za dječiju štednju? (5. septembar)

Nadam se da ćete uživati i načiti ponešto korisno.

Danas sam pisao o ponudama koje banke nude za dječiju štednju u Banjaluci. Bez namjere da reklamiram neku banku ili da nekoj popravim ugled ili, ne daj Bože, napravim probleme u poslovanju, predstavio sam uslove koje banke u Banjaluci nude na dječiju štednju na prvi dan škole – 1. septembra 2016. Ponude i redoslijede sam poslagao po abecedi. Iako sam tokom istraživanja uložio značajno vrijeme i veliki trud, te konsultovao stručnjake iz oblasti finansija i prava, nije mi namjera da favorizujem niti omalovažavam ponude određene banke. Takođe, tekst nije preporuka za ulaganja u određenu banku. Do rezultata sam došao uvidom na internet stranice banaka, a ne analizirajući njihove finansijske i revizorske izvještaje. Preporučujem da prije donošenja odluke posjetite navedene sajtove i podrobnije se informišete o ponudama i uslovima koje nude banke. Ponude sa sajtova možete vidjeti i na ovom linku.

четвртак, 30. јун 2016.

Preporuke za čitanje


Prije nekoliko dana sam učestvovao u mini istraživanju koje se odnosi na blogove koje najviše posjećujem(o). Nakon kratkog "prelistavanja" omiljenih blogova zapazio kako je u blogosferi prisutan tihi trend "M&A" (skraćeno od engleskog "merging and acquisition" što se odnosi na transakcije spajanja i preuzimanja). Na primjer, na Tržišnom rešenju sada piše nekoliko sjajnih blogera koji su počeli da objavljuju postove na svojim blogovima. Osim toga, neki dosljedni libertarijanaci, poput Kapitalca, nažalost više ne pišu. Drugi, poput bloga Katkapital - Slobodno je lijepo i Cronomy rijetko objavljuju nove tekstove.

U neku ruku sam "zapustio" vlastiti blog. Dijelom zbog drugih prioriteta a dijelom i zbog toga što na društvenim mrežama tek u nekoliko karaktera uz koje je link često dovoljno kažem. Često se oduševim nekim tekstom na koji nabasam pa ga jednostavno prenesem na društvenim mrežama. Upravo zato mislim da treba na jednom mjestu da skrenem pažnjun na kvalitetne blogove. Nije da ne čitam knjige ali i dalje sam preokupiran knjigama koje su pune grafikona, tabela, fusnota i formula a posljednja, bez mnogo nabrojanih stvari, koja je bila na listi "must read" me nije oborila s nogu tako da je neću preporučiti.

U nastavku su preporuke. Uz svaki blog sam napisao nekoliko riječi. Tek da zainteresujem potencijalne čitaoce.

1. Tržišno rešenje - Ovaj blog postoji od juna 2006. godine. Ubrzo po pokretanju bloga su se pojavile pozitivne reakcije. Osnivačkom timu se u međuvremenu priključilo nekoliko sjajnih i plodnih autora, uglavnom ekonomista. Danas na ovom blogu možete čitati analize i komentare najšireg spektra. Od poreza i regulacije, preko obrazovanja, monetarne politike, filozofije i teorije liberalizma, do ekologije. Kako sami za sebe kažu: "Ako vam je klasični liberalizam na srcu, ili ako ako želite da polemišete sa njim, ili da učite o njemu, na pravom ste mjestu."
2, Eclectica - Dvije činjenice o ovom blogu sve govore. Prva, blog u ovom trenutku ima skoro 2.500 redovnih "pretplatnika" tj. sljedbenika i druga - vodi ga poznati investitor i preduzetnik, Nenad Bakić.

3. Moj obračun s njima - Mislim da se autor neće naljutiti ako ga opišem ka o neprijatelja socijalizma, statizma i raznih izama a kao predstavnika tržišta i kapitalizma. Autor je većinu stvari za koje se zalaže iznio u uvodnom postu bloga.

4. Blog Mijata Lakićevića -Blog na kojem se piše o akutelnim dešavanjima u Srbiji način da se promoviše "širenje slobode i oštrenje kritičkog uma". Autor je pisao i uređivao brojne novine Demokratija danas, Ekonomska politika, dodatak Novac u Blicu, Nin, Novi magazin, Pregled, Limes plus i td. O autoru, diplomiranom pravniku i dugogorišnjen novinaru, možete pročitati na ovom linku

5. Politička blogonomija  - Autor je iz sfere političke ekonomije. Zaposlen je kao docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, predaje političku ekonomiju i sociologiju. Na blogu su tekstovi koje autor od 1992. godine objavlјuje u domaćoj dnevnoj i nedelјnoj štampi. Pored svakog teksta nalazi se informacija o datumu i novinama u kojima je objavlјen. Verzije tekstova koje se možete pročitati se nalaze u nelektorisanom obliku. O autoru, Dušanu Pavloviću, možete pročitati ovdje. Na sajtu možete pronaći naučne radove i tekstove u novinama.

6. Blog Igora Opačića - Autor, Igor Opačić je u svijetu bankarstva i finansija od decembra 1995. Tokom karijere sarađivao je sa nekim revizorskim kućama, bankama i drugim finansijskim institucijama. Od septembra 2009 radi kao samostalni konsultant, najviše u oblasti bankarskih usluga, ali proširio je djelatnost na domaće i strane investicione fondove. Trenutno je preokupiran projektom Evropa investment. Blog me privukao jer na jednostavan i privlačan način piše o finansijskom opismenjavanju stanovništva.

7. Sloboda i Prosperitet -libertarijanska mreža alternativnih medija - Na blogu je mnoštvo kolumni, edukativnih tekstova i snimaka od raznih autora koji su napisani na našem ili prevedeni na jezike koji se koriste na ovom govornom području.

петак, 10. јун 2016.

Stručni i naučni radovi koje sam do sada objavio kao autor ili koautor


1. Grujić, Miloš. Organizacija, finansiranje i vlasništvo sportskih klubova na berzi (Organization, financing and ownership of sports clubs on the stock exchange). Zbornik radova, Međunarodni naučni kongres “Antroploški aspekti sporta, fizičkog vaspitanja i rekreacije”, 2012. (UDK: 796.332.071.4) - pregledni članak
2. Grujić, Miloš. Razvoj, trenutno stanje i perspektive tržišta municipalnih obveznica u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 12, 2012. (UDK 336.763.1:339.142) - pregledni rad
3. Grujić, Miloš. Vrste, rizici i tržištamunicipalnih obveznica. Banja Luka: Naučni časopis Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci - Politeia 2012. (UDK 336.763.33(497.6RS)) -pregledni članak
4. Grujić, Miloš. Pokazatelji i pravac razvoja tržišta kapitala u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 7, 2013. (UDK 334.72.021:336.761) - pregledni rad
5. Grujić, Miloš. Stanje i mogući pravac razvoja nadzora nad finansijskim sektorom u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 10, 2013. (UDK 336.143:336.01(497.6RS)) - pregledni rad
6. Grujić, Miloš. Мogućnosti koje nudi IPA II - (Ne)spremnost institucija za projekte koje sufinansira EU. Banja Luka: Finrar 12, 2013. - pregledni rad
7. Đogo, Marko. Grujić, Miloš. Bitkoin groznica. Alternativa novcu, prilika za ulaganje ili internet prevara. Banja Luka: Finrar 2, 2014. - stručni rad
8. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Teorije, tipovi i definisanje dividendne politike u funkciji rasta cijena akcija. Banja Luka: Financing 2, 2014. (UDK. 347.72.033/.034 DOI:10.7251/FIN1402039G) - pregledni rad
9. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Ograničenjai mogućnosti razvoja dužničkih instrumenata u Republici Srpskoj – obveznica kaoalternativa kreditu. Istočno Sarajevo: Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, 2014. (UDC 336.761:339.727.22; DOI: 10.7251/ZREFIS1408257S) - stručni rad
10. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Testiranјe modela za procjenu bankrota u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 8, 2014. (UDK 347.763.:658(497.6)) - pregledni rad
11. Grujić, Miloš. Razvoj sekundarnog tržišta trezorskih zapisa - Stanje i perpektive na tržištu Republike Srpske. Banja Luka: Financing 2, 2015 (UDK 336.12:339.178.3(497.6 PC); DOI: 10.7521/FIN150231G) - pregledni rad
12. Stević Ljiljana. Grujić, Miloš. Bosna iHercegovina na Novom putu svile. Strategija, stanje, perspektive ipozicioniranje u skladu sa novom kineskom strategijom u zemljama CIE. UDK 327:339.94(497.6)(510) doi 10.7251/POL1610053S . Banja Luka: Politeia, 10, 2016. - pregledni članak
13. Grujić, Miloš. Metoda diskontovanja novčanih tokova i njena primjena na akcionarsko društvo na Banjalučkoj berzi. Banja Luka: Finrar, 5, 2016. (UDK 347.725.033.(497.6 B. Luka)) - pregledni rad
14. Radivojac, Goran. Grujić, Miloš. Ograničenja optimizacije portfolija akcija na Banjalučkoj berzi. Banja Luka: Acta Economica, 5, 2016. (UDK: 336.76(497.6 BANјA LUKA) DOI: 10.7251/ACE1625035R)) – prethodno saopštenje
15. Radivojac, Goran. Grujić, Miloš. Modaliteti i pristupi procjeni vjerovatnoće bankrota emitenata na Banjalučkoj berzi.  Zbornik  radova   sa  20.  simpozijuma SRRRS Finanijsko izvještavanje kao katalizator rasta ekonomije,  SRRRS, Banja Vrućica, 2016. godine, str. 455 475.

понедељак, 16. мај 2016.

Objava autorskog teksta na Tržišnom rešenju

Nije mala stvar kada ti na omiljenom blogu objave autorski tekst. Još kada je taj omiljeni blog Tržišno rešenje. E, onda to ima posebnu težinu. Tekst je, uz komentare ispod njega, mali doprinos raspravi o multilateralnim kompenzacijama u Republici Srpskoj.