четвртак, 30. јун 2016.

Preporuke za čitanje


Prije nekoliko dana sam učestvovao u mini istraživanju koje se odnosi na blogove koje najviše posjećujem(o). Nakon kratkog "prelistavanja" omiljenih blogova zapazio kako je u blogosferi prisutan tihi trend "M&A" (skraćeno od engleskog "merging and acquisition" što se odnosi na transakcije spajanja i preuzimanja). Na primjer, na Tržišnom rešenju sada piše nekoliko sjajnih blogera koji su počeli da objavljuju postove na svojim blogovima. Osim toga, neki dosljedni libertarijanaci, poput Kapitalca, nažalost više ne pišu. Drugi, poput bloga Katkapital - Slobodno je lijepo i Cronomy rijetko objavljuju nove tekstove.

U neku ruku sam "zapustio" vlastiti blog. Dijelom zbog drugih prioriteta a dijelom i zbog toga što na društvenim mrežama tek u nekoliko karaktera uz koje je link često dovoljno kažem. Često se oduševim nekim tekstom na koji nabasam pa ga jednostavno prenesem na društvenim mrežama. Upravo zato mislim da treba na jednom mjestu da skrenem pažnjun na kvalitetne blogove. Nije da ne čitam knjige ali i dalje sam preokupiran knjigama koje su pune grafikona, tabela, fusnota i formula a posljednja, bez mnogo nabrojanih stvari, koja je bila na listi "must read" me nije oborila s nogu tako da je neću preporučiti.

U nastavku su preporuke. Uz svaki blog sam napisao nekoliko riječi. Tek da zainteresujem potencijalne čitaoce.

1. Tržišno rešenje - Ovaj blog postoji od juna 2006. godine. Ubrzo po pokretanju bloga su se pojavile pozitivne reakcije. Osnivačkom timu se u međuvremenu priključilo nekoliko sjajnih i plodnih autora, uglavnom ekonomista. Danas na ovom blogu možete čitati analize i komentare najšireg spektra. Od poreza i regulacije, preko obrazovanja, monetarne politike, filozofije i teorije liberalizma, do ekologije. Kako sami za sebe kažu: "Ako vam je klasični liberalizam na srcu, ili ako ako želite da polemišete sa njim, ili da učite o njemu, na pravom ste mjestu."
2, Eclectica - Dvije činjenice o ovom blogu sve govore. Prva, blog u ovom trenutku ima skoro 2.500 redovnih "pretplatnika" tj. sljedbenika i druga - vodi ga poznati investitor i preduzetnik, Nenad Bakić.

3. Moj obračun s njima - Mislim da se autor neće naljutiti ako ga opišem ka o neprijatelja socijalizma, statizma i raznih izama a kao predstavnika tržišta i kapitalizma. Autor je većinu stvari za koje se zalaže iznio u uvodnom postu bloga.

4. Blog Mijata Lakićevića -Blog na kojem se piše o akutelnim dešavanjima u Srbiji način da se promoviše "širenje slobode i oštrenje kritičkog uma". Autor je pisao i uređivao brojne novine Demokratija danas, Ekonomska politika, dodatak Novac u Blicu, Nin, Novi magazin, Pregled, Limes plus i td. O autoru, diplomiranom pravniku i dugogorišnjen novinaru, možete pročitati na ovom linku

5. Politička blogonomija  - Autor je iz sfere političke ekonomije. Zaposlen je kao docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu, predaje političku ekonomiju i sociologiju. Na blogu su tekstovi koje autor od 1992. godine objavlјuje u domaćoj dnevnoj i nedelјnoj štampi. Pored svakog teksta nalazi se informacija o datumu i novinama u kojima je objavlјen. Verzije tekstova koje se možete pročitati se nalaze u nelektorisanom obliku. O autoru, Dušanu Pavloviću, možete pročitati ovdje. Na sajtu možete pronaći naučne radove i tekstove u novinama.

6. Blog Igora Opačića - Autor, Igor Opačić je u svijetu bankarstva i finansija od decembra 1995. Tokom karijere sarađivao je sa nekim revizorskim kućama, bankama i drugim finansijskim institucijama. Od septembra 2009 radi kao samostalni konsultant, najviše u oblasti bankarskih usluga, ali proširio je djelatnost na domaće i strane investicione fondove. Trenutno je preokupiran projektom Evropa investment. Blog me privukao jer na jednostavan i privlačan način piše o finansijskom opismenjavanju stanovništva.

7. Sloboda i Prosperitet -libertarijanska mreža alternativnih medija - Na blogu je mnoštvo kolumni, edukativnih tekstova i snimaka od raznih autora koji su napisani na našem ili prevedeni na jezike koji se koriste na ovom govornom području.

петак, 10. јун 2016.

Stručni i naučni radovi koje sam do sada objavio kao autor ili koautor


1. Grujić, Miloš. Organizacija, finansiranje i vlasništvo sportskih klubova na berzi (Organization, financing and ownership of sports clubs on the stock exchange). Zbornik radova, Međunarodni naučni kongres “Antroploški aspekti sporta, fizičkog vaspitanja i rekreacije”, 2012. (UDK: 796.332.071.4) - pregledni članak
2. Grujić, Miloš. Razvoj, trenutno stanje i perspektive tržišta municipalnih obveznica u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 12, 2012. (UDK 336.763.1:339.142) - pregledni rad
3. Grujić, Miloš. Vrste, rizici i tržišta municipalnih obveznica. Banja Luka: Naučni časopis Fakulteta političkih nauka u Banjoj Luci - Politeia 2012. (UDK 336.763.33(497.6RS)) -pregledni članak
4. Grujić, Miloš. Pokazatelji i pravac razvoja tržišta kapitala u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 7, 2013. (UDK 334.72.021:336.761) - pregledni rad
5. Grujić, Miloš. Stanje i mogući pravac razvoja nadzora nad finansijskim sektorom u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 10, 2013. (UDK 336.143:336.01(497.6RS)) - pregledni rad
6. Grujić, Miloš. Мogućnosti koje nudi IPA II - (Ne)spremnost institucija za projekte koje sufinansira EU. Banja Luka: Finrar 12, 2013. - pregledni rad
7. Đogo, Marko. Grujić, Miloš. Bitkoin groznica. Alternativa novcu, prilika za ulaganje ili internet prevara. Banja Luka: Finrar 2, 2014. - stručni rad
8. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Teorije, tipovi i definisanje dividendne politike u funkciji rasta cijena akcija. Banja Luka: Financing 2, 2014. (UDK. 347.72.033/.034 DOI:10.7251/FIN1402039G) - pregledni rad
9. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Ograničenja i mogućnosti razvoja dužničkih instrumenata u Republici Srpskoj – obveznica kao alternativa kreditu. Istočno Sarajevo: Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Istočnom Sarajevu, 2014. (UDC 336.761:339.727.22; DOI: 10.7251/ZREFIS1408257S) - stručni rad
10. Stevanović, Saša. Grujić, Miloš. Testiranјe modela za procjenu bankrota u Republici Srpskoj. Banja Luka: Finrar 8, 2014. (UDK 347.763.:658(497.6)) - pregledni rad
11. Grujić, Miloš. Razvoj sekundarnog tržišta trezorskih zapisa - Stanje i perpektive na tržištu Republike Srpske. Banja Luka: Financing 2, 2015 (UDK 336.12:339.178.3(497.6 PC); DOI: 10.7521/FIN150231G) - pregledni rad
12. Stević Ljiljana. Grujić, Miloš. Bosna i Hercegovina na Novom putu svile. Strategija, stanje, perspektive i pozicioniranje u skladu sa novom kineskom strategijom u zemljama CIE UDK 327:339.94(497.6)(510) doi 10.7251/POL1610053S . Banja Luka: Politeia, 10, 2016. - pregledni članak
13. Grujić, Miloš. Metoda diskontovanja novčanih tokova i njena primjena na akcionarsko društvo na Banjalučkoj berzi. Banja Luka: Finrar, 5, 2016. (UDK 347.725.033.(497.6 B. Luka)) - pregledni rad
14. Radivojac, Goran. Grujić, Miloš. Ograničenja optimizacije portfolija akcija na Banjalučkoj berzi. Banja Luka: Acta Economica, 5, 2016. (UDK: 336.76(497.6 BANјA LUKA) DOI: 10.7251/ACE1625035R)) – prethodno saopštenje

понедељак, 16. мај 2016.

Objava autorskog teksta na Tržišnom rešenju

Nije mala stvar kada ti na omiljenom blogu objave autorski tekst. Još kada je taj omiljeni blog Tržišno rešenje. E, onda to ima posebnu težinu. Tekst je, uz komentare ispod njega, mali doprinos raspravi o multilateralnim kompenzacijama u Republici Srpskoj.

уторак, 26. април 2016.

Odbranjen magistarski rad

Juče sam pred komisijom u sastavu:
  • Dr Radomir Božić, redovni profesor, Ekonomski fakultet Pale Univerziteta u Istočnom Sarajevu, uža naučna oblast Računovodstvo, Poslovne finansije, predsjednik.
  • Dr Dejan Mikerević, vanredni profesor, Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, uža naučna oblast Poslovne finansije, član, i
  • Dr Goran Radivojac, vanredni profesor, Ekonomski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci, uža naučna oblast Računovodstvo i revizija, mentor,
odbranio magistarski rad pod naslovom „Primjena modela diverzifikacije na portfelј dužničkih hartija od vrijednosti“. Veoma mi je drago što članovi komisije poznaju i prate moj rad još od studentskih dana i što do najsitnijih detalja razumiju i prate materiju koju sam izlagao.

Sad sam, doslovno, „magistar ekonomskih nauka od juče“. :-)

Zahvalјujem se svima koji su mi na bilo koji način pomogli u pripremi i odbrani rada: od pripreme i izbora izvora, obrade podataka, davanja savjeta i kritika... Veliki je spisak, neću nikoga poimenično da navedem, plašim se da ću izostaviti nekoga ko mi je mnogo pomogao.

Rad obrađuje problematiku vezanu za ulaganje u dužničke hartije od vrijednosti koje je emitovala Republika Srpska te opštine i privredna društva u njoj, sa posebnim osvrtom na uticaj odabranih dužničkih hartija od vrijednosti na novčanu masu, na tržište hartija od vrijednosti i na mogućnost primjene modela diversifikacije obvezničkog portfelјa. Koristio sam Markovicev model za izbor optimalnog portfelјa. U radu sam prikazao uzroke i poslјedice različitog rizika i prinosa dužničkih hartija od vrijednosti koje emituje Republika Srpska i ponudio rješenja koja bi pridonijela manjem riziku i povećanju rejtinga emitenta, uz preporuke za izmjenu zakonske regulative i promjenu ponašanja kako emitenta tako i potencijalnih ulagača u ove hartije.

Opisao sam teorijske poglede kako na emitovanje i ulaganje u dugoročne dužničke hartije od vrijednosti tako i na analizu karakteristika, trgovanja i rizika i izvršio sam klasifikaciju različitih stavova i mišlјenja o diverzifikaciji portfolija.

Nastojao sam da ukažem na najvažnije elemente o diverzifikaciji portfolija ali i da objasnim mogućnosti za diverzifikaciju u Republici Srpskoj i dam preporuke koji će biti u funkciji povećanja prijeko potrebne efikasnosti i unapređenja tržišta.

Komisija je u svom izvještaju „na osnovu detalјne analize sadržaja, korišćenih metoda kao i ostvarenih cilјeva istraživanja“ zaklјučila da, moj magistarski rad „po svom sadržaju i korišćenoj literaturi zadovolјava metodološke i druge zahtjeve uobičajne za ovakve vrste radova“. Naglasili su da sam koristeći, obimnu literaturu te koristeći se empirijskim iskustvima, doveo podatke u vezu s hipotezama uspjevajući pri tome da sistematizujem postojeća znanja, izaberem relevantne probleme i obradim ih korišćenjem savremenih teorijsko – metodoloških saznanja iz oblasti kojom se bavim. Naveli su da je „kandidat formulisao validne i upotreblјive preporuke što ovaj magistarski rad čini interesantnim i za istraživače i za praktičare“. Posebno sam ponosan na navod da je "kandidat otvorio nekoliko pitanja i dilema i na to odgovorio na naučno korektan način.“

Rad  ima 204 strane, ukupno 69.894 riječi, odnosno 44.600 riječi na 139 stranica bez priloga. U literaturi je navedeno 90 literarnih izvora, 23 internet izvora, 22 priloga, 15 grafičkih ilustracija i 11 tabela. Osim uvoda, zaklјučka i priloga, rad je strukturiran u tri poglavlјa i to:
1. Dužničke hartije od vrijednosti;
2. Trgovanje dužničkim hartijama od vrijednosti i
3. Analiza rizika i rizici ulaganja u dužničke hartije od vrijednosti u Republici Srpskoj .
Ovdje možete pruzeti prezentaciju koja ja poslužila odbrani rada.


среда, 27. јануар 2016.

"Predvidio" sam smanjenje cijena karata u gradskom prevozu

Prije dva dana sam na gruboj skici na Tviteru objavio da ima mnogo prostora za smanjivanje cijena karata u gradskom prevozu. Zanemario sam elastičnost tražnje za kartama i fiksne troškove prevoznika. Jednostavno, htio sam da (po)kažem da usljed velikog sniženja cijene naftnih derivata mora postojati prostor za smanjivanje cijena karata od oko 0,3-0,4 KM po karti. 
Danas je gradonačelnik izjavio da je dogovoreno da se koriguju cijene karata: "Cijena karte u gradskom prevozu ne može biti veća od 1,4 KM." Dakle, to jeste smanjenje od 14,29 odsto po karti.
Ruku na srce, projekcija nije nikakvo samoispunjujuće proročanstvo. Svako ko zdravorazumski razmišlja je očekivao  smanjenje cijena. Međutim, kako je najavljeno, cijene mjesečnih karata se neće mijenjati. Uz malo doze humor amožemo reći da su prevoznici "prevarili" sistem. Mnogo veći godišnji prihod ostvaruju od prodaje mjesečnih karata. Prihodi im se neće smanjiti proporcionalno i linearno po 14,29 odsto zbog određene elastičnosti (sigurno je da neće isti broj ljudi ići taksijem ili pješke zbog ove korekcije) ali i zato jer mnogo manje ljudi kupuje kartu u autobosu. Većina ljudi koja redovno putuje gradskim prevozom kupuje mjesečne kartice.
Dakle, bio sam u pravu. Cijene karata će biti smanjene. Ipak, tvrdim da su u ovim pregovorima prevoznici bolje prošli. Kao prvo, korekcija stupa "tek" od 1. februara mada je već neko vrijeme kristalno jasno da je korekcija cijena trebala biti ranije. S druge strane, prihodi će im se neosjetno smanjiti ako ostane ova odluka za cijenu mjesečnih karata.